KO E KONIVESIO KI HE
KONISITUTONE MO E TEMOKALATI

(Ko e lea fakaava fai ‘e Rev. Dr. Sione ‘Amanaki Havea, Tusite Novema 24,1992)

1. KO E NGAAHI FAKATAPU:

Holo pe mu’a ‘a e ‘Afifio, pea ‘oua na’a fai ha malomaloa’a, telia na’a taku ‘oku fai ha fiematamu’a ‘i he Konivesio ni. He ka ai ha fehu’ia, pea ke mahino pe ko e tu’unga matu’a mo tu’unga finematu’a mateaki’i ‘o e lelei fakalukufua ‘a e ‘Otua, ‘oku “ taka he lalo hakanga”. ‘Oku tau fakafeta’i na’e fa’ele’i ‘i he kelekele ‘eiki ‘o Tonga, pea monu’ia ke lea’aki ‘a e lea faka-Tonga, pea ‘oku mau hu kahoa louifi ‘i he malumalu ‘o e Fuka ‘o Tonga mo hono Lou ‘Olive, pea mau patapata he’emau lave monu fakataha mo e ‘Afififo mo e hou’eiki: KO E ‘OTUA MO TONGA KO HOTAU TOFI’A. Pea ‘ata mu’a ke fai ha lavelave pea ke mahino ‘a e lea motu’a ‘o e fonua, ko e “veuveuki pe ki he lelei”. He ‘oku mo’oni e Folofola: “ ‘Oku fengaue’aki ‘a e me’a kotoa pe ke iku ki he lelei, ‘o kinautolu ‘oku ‘ofa mo ‘apasia ki he ‘Otua”.

‘Oku ‘ikai ko e toki hoko ‘eni he fonua ‘o ha’a Moheofo. ‘Oku ou lave’i ki he Tohinoa ‘a e motu’a na’a ku tupu ai, ‘o kau ki he tuku lotu hengihengi na’e fai ‘i Saione Motu’a, ‘i he funga Sia-ko-Veiongo; kuo a’u ange ‘a e Folofola mei he’ene ‘Afio, ko hono finangalo ke felelei ange kotoa ‘a e kau Tiuta mo e kau Kolisi kotoa ki Palasi. Ko e ‘aho 4 ‘eni ‘o Siulai 1885.

Kuo toki fokotu’u ‘a e Siasi fo’ou ‘e Tupou I, mo e Palemia ko Misa Peika, ‘i he ‘aho 2 ‘o Sanuali, ‘o hingoa ko e Siasi Uesiliana Tau’ataina ‘o Tonga; pea kasete’i ko e Siasi Fakafonua. Pea ‘oku lolotonga fakamalohi’i ‘a e si’i kainga Uesiliana kenau tafoki ‘o kau ki he Siasi Fo’ou.

‘Oku pehe ‘a e fakamatala na’a nau a’u ki Palasi ‘oku fakapo’uli ataata ‘a e pongipongi ko ia. Ko e ‘aho fakamanatu ‘eni ‘o e foaki ‘o e Tau’ataina. Na’a nau a’u pe ‘o tangutu kotoa pe ‘i he musie hanga ki Talakaipau, ka na’e fai ‘a e ‘Afifio ‘i he falepapa, ‘o sitakafalu ki Hihifo. Kuo te’eki ai ke langa ‘e Misa Peika ‘a e Palasi (lolotonga). Kuo taka e tofaa, pea ha’ele mai e Tu’i ‘o ‘afio hifo he fakafaletolo, pea to ai ‘ene folofola ‘o pehe, “ ‘E Tevita (Tonga Mohenoa), ‘oku ‘alu atu ‘eku fekau kemou omi ‘o poupou mo kau ‘i he Siasi ko ‘eni (SUTT). Te mou fiefia ai pea malu. Katau ka kau ‘e ‘ikai hoko ha me’a kiate kimoutolu”. Na’e fuofuoloa ‘a e fakalongolongo ‘a e Tiuta Lahi, mo e matu’a Kolisi, pea toki fakataufolofola atu ‘a e Tiuta Lahi (ko Tevita Tonga Mohenoa ia), “ ‘E Tupou, fakamolemole pe mu’a ‘o tuku pe kemau nofo pe he Siasi ‘oku mau ‘i ai, telia na’a mau hiki atu, kae mole ‘iate kimautolu ‘a e ngaahi lelei ‘oku ke manako ai ‘iate kimautolu”. Fuoloa si’i pe, pea ‘ikai to mai ha folofola, pea nau tatau ‘o foki fakalongolongo ki Kolisi.

Ko e ‘aho pe ko ia, na’e kamata ai hono ‘ahia ‘e he kau sotia Ha’apai mo Vava’u ‘a e ngaahi ‘api ‘o ‘eke pe tenau tafoki ki he Siasi fo’ou. Pea ka ‘ikai tenau tafoki, pea na’e taa’i kinautolu mo tafoki ki he Siasi fo’ou. Pea ka ‘ikai tenau tafoki, pea na’e taa’i kinautolu mo fakamamahi’i. Ne faifai pea tapuni’i ‘a e Kolisi ko Tupou, pea fakafoki ‘a e kau Kolisi ki Ha’apai mo Vava’u. Na’e kau ai ‘a e motu’a na’a ku tupu ai. ‘Oku kei tu’u ‘a e fu’u niu (kuo haumatutu) na’e ha’i ki ai kae taa’i ‘e he kau sotia. Na’e fe’unga mo e ta ‘e 73, pea nau li’aki ai ke mate. Monu na’e hanga ‘e he’ene fa’ee ‘o a e loufusi ‘o fulifulihi ai, pea toe ake ‘o mo’ui, mo e kafo ne fe’ao pea mo ia ‘o a’u ki he’ene mate. Na’e toe foki mai ‘i he 1887 ki he Kolisi ko Tupou ‘o faka’osi ‘ene ako. Ko e motu’a ko ia na’e Tiuta Lahi ‘i he Kolisi ko Tupou mei he 1902 – 1942. Lolotonga e ngaahi ta’u ko ia, na’e maa’imoa ako ai ‘a e Fale’alo, fakataha mo e tamaiki hou’eiki, ko e fanau ‘a e kau nopele, ‘i Nafualu.

Ko e finemotu’a na’a ne fa’ele’i au, na’e kau fakataha mo ‘ene ongo matu’a: ko Kelepi ‘Otuhouma Valu, mo e kotoa ‘o e fanau ‘i honau fakahee’i ki Fisi ki he motu ko Koro, fe’unga mo e ta’u ‘e 3. Ne to’o kotoa hono kelekele, mo nofo mei hono lakanga Fakamaau Polisi ‘i ‘Eua, koe’uhi ko ‘ene fili ke tauhi ‘ene tui, ‘o ‘ikai ko e mokoi ‘o e Tu’i.

Pea ko ia, kainga mo hou’eiki, ko e motu’a ‘oku fakahoha’asi kimoutolu, ko e motu’a tu’a pe. Na’e ma’u pe hoku tauhi mei he lo’imata, mo e toto, mo e pupuha ‘o ‘eku ongomatu’a, mo e faka’atukai ‘i he Siasi, fe’unga ‘eni mo e ta’u ‘e 52. ‘Oku ou ‘ofa ki he totonu faka-‘Otua, pea teu fokoutua ai ‘o a’u ki he ngata’anga. ‘Ilonga hano uesia ‘o e tui mo e ‘ofa ko ia, teu fiemalie pe ke taa’i ‘o tu’o lahi ange ‘i he 73, pe nofo fakahe’i ‘o loloa ange ‘i he ta’u ‘e 3. Ka ‘i he taimi tatau pe, ko e motu’a Tonga, tu’a pe au, ‘oku kei ‘ofa mo mateaki ‘a hoku Tu’i, mo hoku hou’eiki. Pea ‘e ‘ikai ha toe liliu pe maninia ‘a e mateaki ko ia.

‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua koe’uhi ko e langa ‘o e Konivesio ko ‘eni ‘e ha tu’unga matu’a ‘oku tui mo mo’ui faka-Kalisitiane. Ko e fatongia na’e totonu ke laine mu’a ‘a e ngaahi Siasi, ke fakaongo ‘a e fatongia faka-Palofita. Pea ke tangatanga ‘a e fonua mei he ngaahi tu’unga ‘e mama ai hotau vaka, pea telia na’a tau ngoto fo’ohake ai.

Ko e FOFOLA ‘ENI E FALA KAE ALEA ‘A KAINGA. Ko ia ‘oku ‘a’ana ‘a e ‘apisia, ko ia ‘oku fofola e fala. Pea fakataha atu e kainga ‘o alelea pe ko e ha e me’a ke fai. ‘E tuki e kava pea tala e ‘uhinga ‘o e fofola fala. ‘E tala ‘e he ‘ulumotu’a e fatongia ‘e fai ‘o ka fufu mai e tau-mu’a ‘o e kava. Hili hono tala e ngaahi fatongia, na’e fakatau e kava pea nau tutuku ‘o taki-tauhi e fatongia. Ko e ‘uhinga ia ‘o e fuakava. Ko e tali ‘o e fatongia na’e tali ‘i he ‘uluaki kava (ko e fua-kava ia). Ko e ‘uhinga ia ‘o e Konivesio ko ‘eni. Pea ko e me’apango kuo fofola fala e matu’a tu’a, pea fai e alelea mei lalo.

Ka ‘oku ‘i ai e ‘uhinga faka-Teolosia ia ‘o e fofola fala ko ‘eni. He ko e fala ‘o Tonga ko hono ‘one’one ko ia, ko e tali e peau ‘o ‘Oseni (‘oku hake mai), pea tuku ai e memena ‘o e moana, kane tuku mamalie atu ‘a e foki ‘a e hu’a ‘o e tahi ke foki melino pe ki he loloto. Ko e ta’u kotoa pe, ‘e tali e ika ko e vete, ‘i he Tuitui ‘o Tamale. Pea ko e ha’u ia ‘a e ika ke fakato-fua ki he ‘one’one. Pea situ’a ‘a e peau ko ia ‘o foki ki he loloto, kae fakatu’amelie ki ha to’u ika ‘e taha ‘i he ta’u kaha’u. Ko e sisi ‘e taha ‘o Latukefu ‘i Kolovai, mo Tu’itufu ‘i ‘Eueiki, pea mo e to’ongapo kia Ngana Tatafu ‘i Ha’ano, - ko e fala fofola fakatu’amelie ia ‘o e fonua, ‘oku fofola he ta’u kotoa pe.

Ko e Konisitutone mo e Temokalati, ko e ongo ve’eteka ia ‘o ‘etau nofo. Ko e Konisitutone: ko e tama’i fofonga ia ‘o e fonua, pea kuopau ke tafi ma’u pe ke ma’a mo ma’oni’oni. Ko e ‘uhinga ‘o e Konisitutone, ko e fakamaau totonu (justice) ‘a e ‘Otua.

Ko e Temokalati: ko e founga pule lelei taha ia kuo ‘iloa, pea kuo ngaue’aki ‘e he ngaahi fonua sivilaise ‘o mamani. Ko hono laumalie ko e loto lelei mo e feongo’i’aki, mo ta’e’ila mo ta’emele, pea ‘ikai ha fakafa’afa’ahi ai. ‘Oku fa’a ngaue’aki ‘a e me’afua ‘oku ‘iloa ko e JPIC (Justice, Peace & Integrity of Creation).

‘Oku ‘ikai haohaoa ma’u pe ha Konisitutone pe ko ha faka-Temokalati, pea ko hono totonu, ke toutou fai hono vakai’i, ‘o hange ko ia na’e hoko ‘i he lolotonga ‘a e pule ‘a Tupou II. Hili ange pe hono fakalelei mo faka’asinisini, na’e hoko ha melino mo e nofo lelei ‘a e kainga ‘o Tupou.

‘Oku fakamatala ‘e he Chambers Encyclopedia, 1904: “Much has been written on the merits and demerits, the advantages and disadvantages of democracy. It really perhaps concerns us more to observe the fact that it is the inevitable outcome of the prevalent historic forces, that it has a great function in modern history, and is the duty of the citizens and the statesmen to do their duty under it, and to adapt it to the material, intellectual, and moral improvement of men (people)”.

Ko e kaveinga ‘o e fofola fala ko ‘eni, ‘oku ‘ikai ko e fakamaau’i ‘o ha taha, ka ko e vakai’i pe ko e ha tetau fou ai. I DO NOT ACCUSE, I SIMPLY OBSERVE.

‘Oku kei faka’ofo’ofa pe hotau fale. Kei ma’uma’uluta pe e alangafale, ka ‘okapau kuo tutulu, pea ta ko e kovi mo e ta’etokanga ‘a e kau tauhi fale. Pea ketau tokanga na’a holoki ‘a e fale koe’uhi pe ko e tutulu ‘a e fale. Ko e ‘aonga ia ‘o e fofola ‘o e fala kae fai ‘a e alea: ketau loto taha. Tetau tui au kotoa pe, pea tau tau’atofanga, pea moka ki he apai ‘a e fo’i au kotoa pe.

‘Oku tau kau kotoa pe ‘i he halaia mo e mo’ua ki hotau fale. Pea ketau fakavavevave mu’a ‘o haha pea fi e kafa ki he ngaue.

‘Oku lelei ke vakai’i e mo’oni fakalotu ‘o e fakatomala, mo e tui mo e ma’oni’oni, he ko e kanokato ia ‘o e finangalo ‘o Tupou I, he’ene fatu ‘a Tonga ‘o hoko ko e Pule’anga ‘i he 1845. Ko Sakeasi na’e ui ‘e Sisu ke hifo ki lalo. Pea na’a kuotau mavae mo e kelekele ‘o e fonua?

Kau faka’osi ‘a e fakahoha’a ni, ‘aki ‘a e lea na’e fai ‘e he Tu’i Pilitania ko King George VI, ko e popoaki Kilisimasi:

“If our world is to survive,
In any sense that make survival worthwhile,
It must learn to love, and not to hate,
To create and not to destroy”

Kuo napangapangamalie ‘a e Polokalama, pea telia na’a ku paki’i ha lou telie, teu ngata heni ‘o kole ki he ‘Otua Mafimafi kene tapuaki’i kotoa kimoutolu. Pea kuo u fakaha kuo kamata ‘a e Konivesio ki he Konisituotne mo e Temokalati.

Tu’a’ofa’eiki atu
Ko au


Sione ‘A. Havea.

Home | About Us | Media Releases | Articles | Forms & Brochures | Contact Information

Designed and Hosted by

 

Convention on Constitution and Democracy in Tonga
-Convention Front Page
-Hokohoko Peesi
-Talamu'a

-
Lipooti Faka-Tonga

Fr. Seluini ‘Akau’ola*
Rev. Dr. Sione ‘Amanaki Havea*
Rev. Siupeli Taliai **
Dr. ‘Okusitino Mahina *
-Konga 1
-Konga 2
-Konga 3
-Faka'osi
Sione Na’a Fiefia*
Dr. Guy Powles**
Laki Niu*
Rev. Dr. Kalapoli Paongo*
Pisope Patelisio Finau*

-English Reports
Rev. Siupeli Taliai**
Prof. Futa Helu***
Rev. Dr. Sione Latukefu***
-Part 1
-Part 2

Dr. Guy Powles**
-Part 1
-Part 2
Dr. Bill Hodge***
-Part 1
-Part 2
-Part 3
-Part 4
Uiliami Fukofuka***
Dr. ‘Ana Taufe’ulungaki***
-Part 1
-Part 2
Dr. ‘Epeli Hau’ofa***

-Appendices
Appendix – 1
Appendix – 2

Appendix – 3
Appendix – 4

Piokalafi

Key:
* Only in Tongan
** Both in Tongan and English
*** Only in English

Contact Information
1st Floor, Siasi ‘o Tonga Building
Fatafehi Road, (Kilikali)
P.O. Box 843
Nuku’alofa, Tonga

Tel. 676 25501
Fax: 676 26330

Email:
demo@kalianet.to
Website: http://www.planet-tonga.com/HRDMT

 

Copyright © 2003 Human Rights & Democracy Movement Tonga - All Rights Reserved.