KO E KONIVESIO KI HE
KONISITUTONE MO E TEMOKALATI
(Ko e lea fakaava fai ‘e Rev. Dr. Sione ‘Amanaki
Havea, Tusite Novema 24,1992)
1. KO E NGAAHI FAKATAPU:
Holo
pe mu’a ‘a e ‘Afifio, pea ‘oua
na’a fai ha malomaloa’a, telia na’a
taku ‘oku fai ha fiematamu’a ‘i
he Konivesio ni. He ka ai ha fehu’ia, pea ke
mahino pe ko e tu’unga matu’a mo tu’unga
finematu’a mateaki’i ‘o e lelei
fakalukufua ‘a e ‘Otua, ‘oku “ taka
he lalo hakanga”. ‘Oku tau fakafeta’i
na’e fa’ele’i ‘i he kelekele ‘eiki ‘o
Tonga, pea monu’ia ke lea’aki ‘a
e lea faka-Tonga, pea ‘oku mau hu kahoa louifi ‘i
he malumalu ‘o e Fuka ‘o Tonga mo hono
Lou ‘Olive, pea mau patapata he’emau
lave monu fakataha mo e ‘Afififo mo e hou’eiki:
KO E ‘OTUA MO TONGA KO HOTAU TOFI’A.
Pea ‘ata mu’a ke fai ha lavelave pea
ke mahino ‘a e lea motu’a ‘o e
fonua, ko e “veuveuki pe ki he lelei”.
He ‘oku mo’oni e Folofola: “ ‘Oku
fengaue’aki ‘a e me’a kotoa pe
ke iku ki he lelei, ‘o kinautolu ‘oku ‘ofa
mo ‘apasia ki he ‘Otua”.
‘Oku ‘ikai ko e toki hoko ‘eni
he fonua ‘o ha’a Moheofo. ‘Oku
ou lave’i ki he Tohinoa ‘a e motu’a
na’a ku tupu ai, ‘o kau ki he tuku lotu
hengihengi na’e fai ‘i Saione Motu’a, ‘i
he funga Sia-ko-Veiongo; kuo a’u ange ‘a
e Folofola mei he’ene ‘Afio, ko hono
finangalo ke felelei ange kotoa ‘a e kau Tiuta
mo e kau Kolisi kotoa ki Palasi. Ko e ‘aho
4 ‘eni ‘o Siulai 1885.
Kuo
toki fokotu’u ‘a e Siasi fo’ou ‘e
Tupou I, mo e Palemia ko Misa Peika, ‘i he ‘aho
2 ‘o Sanuali, ‘o hingoa ko e Siasi Uesiliana
Tau’ataina ‘o Tonga; pea kasete’i
ko e Siasi Fakafonua. Pea ‘oku lolotonga fakamalohi’i ‘a
e si’i kainga Uesiliana kenau tafoki ‘o
kau ki he Siasi Fo’ou.
‘Oku pehe ‘a e fakamatala na’a
nau a’u ki Palasi ‘oku fakapo’uli
ataata ‘a e pongipongi ko ia. Ko e ‘aho
fakamanatu ‘eni ‘o e foaki ‘o e
Tau’ataina. Na’a nau a’u pe ‘o
tangutu kotoa pe ‘i he musie hanga ki Talakaipau,
ka na’e fai ‘a e ‘Afifio ‘i
he falepapa, ‘o sitakafalu ki Hihifo. Kuo te’eki
ai ke langa ‘e Misa Peika ‘a e Palasi
(lolotonga). Kuo taka e tofaa, pea ha’ele mai
e Tu’i ‘o ‘afio hifo he fakafaletolo,
pea to ai ‘ene folofola ‘o pehe, “ ‘E
Tevita (Tonga Mohenoa), ‘oku ‘alu atu ‘eku
fekau kemou omi ‘o poupou mo kau ‘i he
Siasi ko ‘eni (SUTT). Te mou fiefia ai pea
malu. Katau ka kau ‘e ‘ikai hoko ha me’a
kiate kimoutolu”. Na’e fuofuoloa ‘a
e fakalongolongo ‘a e Tiuta Lahi, mo e matu’a
Kolisi, pea toki fakataufolofola atu ‘a e Tiuta
Lahi (ko Tevita Tonga Mohenoa ia), “ ‘E
Tupou, fakamolemole pe mu’a ‘o tuku pe
kemau nofo pe he Siasi ‘oku mau ‘i ai,
telia na’a mau hiki atu, kae mole ‘iate
kimautolu ‘a e ngaahi lelei ‘oku ke manako
ai ‘iate kimautolu”. Fuoloa si’i
pe, pea ‘ikai to mai ha folofola, pea nau tatau ‘o
foki fakalongolongo ki Kolisi.
Ko
e ‘aho pe ko ia, na’e kamata ai hono ‘ahia ‘e
he kau sotia Ha’apai mo Vava’u ‘a
e ngaahi ‘api ‘o ‘eke pe tenau
tafoki ki he Siasi fo’ou. Pea ka ‘ikai
tenau tafoki, pea na’e taa’i kinautolu
mo tafoki ki he Siasi fo’ou. Pea ka ‘ikai
tenau tafoki, pea na’e taa’i kinautolu
mo fakamamahi’i. Ne faifai pea tapuni’i ‘a
e Kolisi ko Tupou, pea fakafoki ‘a e kau Kolisi
ki Ha’apai mo Vava’u. Na’e kau
ai ‘a e motu’a na’a ku tupu ai. ‘Oku
kei tu’u ‘a e fu’u niu (kuo haumatutu)
na’e ha’i ki ai kae taa’i ‘e
he kau sotia. Na’e fe’unga mo e ta ‘e
73, pea nau li’aki ai ke mate. Monu na’e
hanga ‘e he’ene fa’ee ‘o
a e loufusi ‘o fulifulihi ai, pea toe ake ‘o
mo’ui, mo e kafo ne fe’ao pea mo ia ‘o
a’u ki he’ene mate. Na’e toe foki
mai ‘i he 1887 ki he Kolisi ko Tupou ‘o
faka’osi ‘ene ako. Ko e motu’a
ko ia na’e Tiuta Lahi ‘i he Kolisi ko
Tupou mei he 1902 – 1942. Lolotonga e ngaahi
ta’u ko ia, na’e maa’imoa ako ai ‘a
e Fale’alo, fakataha mo e tamaiki hou’eiki,
ko e fanau ‘a e kau nopele, ‘i Nafualu.
Ko
e finemotu’a na’a ne fa’ele’i
au, na’e kau fakataha mo ‘ene ongo matu’a:
ko Kelepi ‘Otuhouma Valu, mo e kotoa ‘o
e fanau ‘i honau fakahee’i ki Fisi ki
he motu ko Koro, fe’unga mo e ta’u ‘e
3. Ne to’o kotoa hono kelekele, mo nofo mei
hono lakanga Fakamaau Polisi ‘i ‘Eua,
koe’uhi ko ‘ene fili ke tauhi ‘ene
tui, ‘o ‘ikai ko e mokoi ‘o e Tu’i.
Pea
ko ia, kainga mo hou’eiki, ko e motu’a ‘oku
fakahoha’asi kimoutolu, ko e motu’a tu’a
pe. Na’e ma’u pe hoku tauhi mei he lo’imata,
mo e toto, mo e pupuha ‘o ‘eku ongomatu’a,
mo e faka’atukai ‘i he Siasi, fe’unga ‘eni
mo e ta’u ‘e 52. ‘Oku ou ‘ofa
ki he totonu faka-‘Otua, pea teu fokoutua ai ‘o
a’u ki he ngata’anga. ‘Ilonga hano
uesia ‘o e tui mo e ‘ofa ko ia, teu fiemalie
pe ke taa’i ‘o tu’o lahi ange ‘i
he 73, pe nofo fakahe’i ‘o loloa ange ‘i
he ta’u ‘e 3. Ka ‘i he taimi tatau
pe, ko e motu’a Tonga, tu’a pe au, ‘oku
kei ‘ofa mo mateaki ‘a hoku Tu’i,
mo hoku hou’eiki. Pea ‘e ‘ikai
ha toe liliu pe maninia ‘a e mateaki ko ia.
‘Oku ou fakafeta’i ki he ‘Otua
koe’uhi ko e langa ‘o e Konivesio ko ‘eni ‘e
ha tu’unga matu’a ‘oku tui mo mo’ui
faka-Kalisitiane. Ko e fatongia na’e totonu
ke laine mu’a ‘a e ngaahi Siasi, ke fakaongo ‘a
e fatongia faka-Palofita. Pea ke tangatanga ‘a
e fonua mei he ngaahi tu’unga ‘e mama
ai hotau vaka, pea telia na’a tau ngoto fo’ohake
ai.
Ko
e FOFOLA ‘ENI E FALA KAE ALEA ‘A
KAINGA. Ko ia ‘oku ‘a’ana ‘a
e ‘apisia, ko ia ‘oku fofola e fala.
Pea fakataha atu e kainga ‘o alelea pe ko e
ha e me’a ke fai. ‘E tuki e kava pea
tala e ‘uhinga ‘o e fofola fala. ‘E
tala ‘e he ‘ulumotu’a e fatongia ‘e
fai ‘o ka fufu mai e tau-mu’a ‘o
e kava. Hili hono tala e ngaahi fatongia, na’e
fakatau e kava pea nau tutuku ‘o taki-tauhi
e fatongia. Ko e ‘uhinga ia ‘o e fuakava.
Ko e tali ‘o e fatongia na’e tali ‘i
he ‘uluaki kava (ko e fua-kava ia). Ko e ‘uhinga
ia ‘o e Konivesio ko ‘eni. Pea ko e me’apango
kuo fofola fala e matu’a tu’a, pea fai
e alelea mei lalo.
Ka ‘oku ‘i ai e ‘uhinga faka-Teolosia
ia ‘o e fofola fala ko ‘eni. He ko e
fala ‘o Tonga ko hono ‘one’one
ko ia, ko e tali e peau ‘o ‘Oseni (‘oku
hake mai), pea tuku ai e memena ‘o e moana,
kane tuku mamalie atu ‘a e foki ‘a e
hu’a ‘o e tahi ke foki melino pe ki he
loloto. Ko e ta’u kotoa pe, ‘e tali e
ika ko e vete, ‘i he Tuitui ‘o Tamale.
Pea ko e ha’u ia ‘a e ika ke fakato-fua
ki he ‘one’one. Pea situ’a ‘a
e peau ko ia ‘o foki ki he loloto, kae fakatu’amelie
ki ha to’u ika ‘e taha ‘i he ta’u
kaha’u. Ko e sisi ‘e taha ‘o Latukefu ‘i
Kolovai, mo Tu’itufu ‘i ‘Eueiki,
pea mo e to’ongapo kia Ngana Tatafu ‘i
Ha’ano, - ko e fala fofola fakatu’amelie
ia ‘o e fonua, ‘oku fofola he ta’u
kotoa pe.
Ko
e Konisitutone mo e Temokalati, ko e ongo ve’eteka
ia ‘o ‘etau nofo. Ko e Konisitutone:
ko e tama’i fofonga ia ‘o e fonua, pea
kuopau ke tafi ma’u pe ke ma’a mo ma’oni’oni.
Ko e ‘uhinga ‘o e Konisitutone, ko e
fakamaau totonu (justice) ‘a e ‘Otua.
Ko
e Temokalati: ko e founga pule lelei taha ia kuo ‘iloa, pea kuo ngaue’aki ‘e
he ngaahi fonua sivilaise ‘o mamani. Ko hono
laumalie ko e loto lelei mo e feongo’i’aki,
mo ta’e’ila mo ta’emele, pea ‘ikai
ha fakafa’afa’ahi ai. ‘Oku fa’a
ngaue’aki ‘a e me’afua ‘oku ‘iloa
ko e JPIC (Justice, Peace & Integrity of Creation).
‘Oku ‘ikai haohaoa ma’u pe ha
Konisitutone pe ko ha faka-Temokalati, pea ko hono
totonu, ke toutou fai hono vakai’i, ‘o
hange ko ia na’e hoko ‘i he lolotonga ‘a
e pule ‘a Tupou II. Hili ange pe hono fakalelei
mo faka’asinisini, na’e hoko ha melino
mo e nofo lelei ‘a e kainga ‘o Tupou.
‘Oku fakamatala ‘e he Chambers Encyclopedia,
1904: “Much has been written on the merits
and demerits, the advantages and disadvantages of
democracy. It really perhaps concerns us more to
observe the fact that it is the inevitable outcome
of the prevalent historic forces, that it has a great
function in modern history, and is the duty of the
citizens and the statesmen to do their duty under
it, and to adapt it to the material, intellectual,
and moral improvement of men (people)”.
Ko
e kaveinga ‘o e fofola fala ko ‘eni, ‘oku ‘ikai
ko e fakamaau’i ‘o ha taha, ka ko e vakai’i
pe ko e ha tetau fou ai. I DO NOT ACCUSE, I SIMPLY
OBSERVE.
‘Oku kei faka’ofo’ofa pe hotau
fale. Kei ma’uma’uluta pe e alangafale,
ka ‘okapau kuo tutulu, pea ta ko e kovi mo
e ta’etokanga ‘a e kau tauhi fale. Pea
ketau tokanga na’a holoki ‘a e fale koe’uhi
pe ko e tutulu ‘a e fale. Ko e ‘aonga
ia ‘o e fofola ‘o e fala kae fai ‘a
e alea: ketau loto taha. Tetau tui au kotoa pe, pea
tau tau’atofanga, pea moka ki he apai ‘a
e fo’i au kotoa pe.
‘Oku tau kau kotoa pe ‘i he halaia mo
e mo’ua ki hotau fale. Pea ketau fakavavevave
mu’a ‘o haha pea fi e kafa ki he ngaue.
‘Oku lelei ke vakai’i e mo’oni
fakalotu ‘o e fakatomala, mo e tui mo e ma’oni’oni,
he ko e kanokato ia ‘o e finangalo ‘o
Tupou I, he’ene fatu ‘a Tonga ‘o
hoko ko e Pule’anga ‘i he 1845. Ko Sakeasi
na’e ui ‘e Sisu ke hifo ki lalo. Pea
na’a kuotau mavae mo e kelekele ‘o e
fonua?
Kau
faka’osi ‘a e fakahoha’a ni, ‘aki ‘a
e lea na’e fai ‘e he Tu’i Pilitania
ko King George VI, ko e popoaki Kilisimasi:
“If
our world is to survive,
In any sense that make survival worthwhile,
It must learn to love, and not to hate,
To create and not to destroy”
Kuo
napangapangamalie ‘a e Polokalama, pea
telia na’a ku paki’i ha lou telie, teu
ngata heni ‘o kole ki he ‘Otua Mafimafi
kene tapuaki’i kotoa kimoutolu. Pea kuo u fakaha
kuo kamata ‘a e Konivesio ki he Konisituotne
mo e Temokalati.
Tu’a’ofa’eiki
atu
Ko au
Sione ‘A. Havea.
Home | About
Us | Media Releases | Articles | Forms & Brochures | Contact
Information
Designed and Hosted by
