Voice of the South Pacific - Ngaahi ongoongo mei Tonga fekau’aki mo hono fahi mo tutu ‘o Nuku’alofa ‘i he Uike Kuo’osi.
Tala Koula - Interview with Akilisi Pohiva & Tu’i Uata from Tonga.
Radio 531pi - Felafoaki mo Akilisi Pohiva
‘OUA E MOHE?
Ki he “Ki’i Fonua he ‘Oseni” (Kingdom of Tonga), ‘oku uhu homau loto ‘i he ‘ofa atu ki hotau tupu’anga mo hotau laukau’anga.
Ki he “Pule’anga” (Current Government in Power), tuku a e fakavaleloi! Kuo fuoloa ta’u ‘eni ho’o mou mahino’i e ngaahi polopalema ‘oku fehangahangai mo Tonga, ka mou ke i kuikui pe ki he mo’oni, mo kalofi homou ngaahi fatongia. “Malo e pule, Malo e taki”.
Ki he “Kau Taki”, me’ani ko ho’o mou leleitaha pe ‘eni? Ke toki hake pe ki tu’a ‘ae valautu’u PEA mou toki fai ha no fakalelei’i ‘o ha polopalema. Kuo tu’ofiha ‘eni homou fai pehe, pea kuo ‘ilo kiai ‘ae ni’ihi laka fakahaha. Ke toki angatu’u ngalivale pe ha fu’utokolahi ka mou toki toka’i mai ha kole ‘ae kakai”.
Ki he “Kau Temo”. Malo e kaihaha’a. Na’a mou o mai koe poupou fakahaha pea mou fai ‘e kimoutolu ‘ae me’akehe. Kuo mole ‘ae falala kiate kimoutolu ‘o tatau pe moe kautaki ‘oe Pule’anga, ‘aia ‘oku mou tukuaki’i. ‘E toe faingata’a ange ho’o mou feinga.
Ki he kau maumaulao kaiha’a, kuo ha mai heni ho’o mou pakupaku miha, fakakaukau kovi, moe fakapikopiko ta’efai ha ngaue ‘aonga. Ko ho’o mou tutu e ngaahi pisinisi ‘o loto Nuku’alofa he na’e ‘iai ha falekoloa ho’o mou fa’etangata? Fakatauange ke hanga ‘e he kau polisi ‘o tauhi fakalelei’i kimoutolu ‘i he hotele Tolitoli.
Ki he Kainga Tonga. ‘A ‘etau ngalivale. Tau faitotonu mu’a mo angatonu ‘ae kakai ‘oe fonua, ka e foki ‘a Tonga ki hono tu’unga ma’olunga ‘i he kolope. ‘E kautaki hono katoa fai a ‘ae me’a ‘oku totonu ma ‘ae kakai ‘o Tonga. ‘Ofa atu!
Kitenoa Christian
I was listening to your interview on Voice of the South Pacific Radio and amazed at how Lasike attacked People’s Rep Isi Pulu with speculation and gossip talk, if Isi Pulu incite the rioters to burn down buildings. Isi Pulu was my classmates back in Tonga High School, and the questions rather based on (faikava dialogue)and full of rumours. If your questions based on fact and evidence, this PR has thrown in jail or in custody with the bunch of looters. Ko e fehu’i kapau kuo ke ilo’i papau kuo hoko ko e fakamooni pea kuo tohi mahino ihe lao mo e totonu ae fonua, e lava pe a e taha o nofo pilisone i he fehu’i fakafaikava na’ake fai he taumaia kuo mahino pau kuo moua mo fakailo ehe pule’anga ka ko e foi fanaga ata, and aware of your statement and questions as they’re all bound to legal issues. Tuku a e fanaga he ko e kuonga ‘eni ‘o e maama. If I am Isi Pulu, I will turn the table around, lawsuit of defamation of character. I am proud of you Isi.
Otufanga Schaaf
I was listening to your interview on Voice of the South Pacific with People’s Rep Isi Pulu conducted by Lasike’s own speculation full of gossib with a faikava dialogue. If Isi Pulu incite the rioters to burn down buildings he should be convicted by now and thrown in jail with those bunch of looters. If I am Isi Pulu I will put this in a test a defamation of character before you publicly announce or asked questions you need to know the fact and truth not foi talanoa faikava malie to make your questions click on the scale. Know your answer before speak, I am proud of Isi, his firmness tells the truth. Tuku a e talanoa faikava moe fiemaumau talanoa. Ofa atu Isi from your classmate
‘I he fanongo ki he faka’eke’eke ‘o ‘Akilisi Pohiva he letio’ Tala Koula (KRCL)’o Salt Lake City. Na’e fu’u mahino ‘aupito ‘oku ‘ikai pe ha toe founga ‘e lava ‘e he tangata ko ‘Akilsi’ ke ngaue’aki koe ‘afungi pe moe palahi.
Koe ‘uluaki faingamalie pe ke fakamatala e tangata na’a ne to’o pe “kakai” ‘o hange ha fu’u palepale’anga’ ke toitoi ai. Neu fanongo ki he’ene fakamatala peau fakatokanga’i koe taimi kotoa pe ‘oku feinga ke malu’i ‘a ‘ene totonu fakafo’ituitui’ na’a ne to’o leva ‘a e kakai’ pea fakaha tokua koe oto ‘oe kakai’. Ne ngalo he tangata koe ngaahi fehu’i’ na’e ‘ikai fehu’i hangatonu ki he kakai, koe fehu’i na’e fakahangatonu pe ki ai (’Akilisi)pea na’e totonu kene tali ‘o fakatatau mo ‘ene tui’.
Koe maumau ‘e 2 na’e ngaue’aki ‘e ‘Akilisi ‘i he ngaahi tali na’a ne fai’, ‘uluaki koe tali kotoa pe na’a ne tala koe loto ‘oe kakai na’e ‘i Pangai Si’i pea koe 2 na’e ‘ikai pe ke ‘i ai ha’ane tali ko ha’ane fakakaukau. Koe me’a kotoa pe na’e lave ki ai na’e ‘ikai ke palataha pe hu’u taha na’e hange ‘a ‘ene ngaahi talanoa ha fokotu’unga saafa kuo feta’ota’omi.
Ne lave foki a ‘Akilisi ki he maumau ‘oe 1611 pea ne fakamahino’i hangatonu mai pe koe kakai pe na’a nau fai e maumau koe me’a pe na’ane fai ko hono tala kia kinautolu ‘a e tu’unga ‘oe fakataha ‘i Falealea’. Koe fakamatala ko ‘eni’ na’a ne faka’ata’ata’ ai pe ia mei ha fehokotaki moe kakai na’e fa’o kiai e ngaahi fakamatala hala kuo ne malanga’i’.
‘Oku ‘i ai e lea ‘a e matu’a ‘oku pehe “tangata ‘ai ke mahino e fai kehekehe ho’o ‘alu ki mu’a’ mo ho’o foki ki mui”. ‘Oku fa’a hoko pe foki e fa’ahinga ‘ulungaanga ko ‘eni’ mei he fihitu’u e fakakaukau pea ‘ikai ‘ilo ‘e he ‘atamai ‘oku taha pe ngutu. ‘Oku fa’a tupu mei he founga ko ‘eni ‘ae lea “ngutu mofele” ‘oku ‘uhinga ki he lea taimi kehekehe ‘a e tafa’aki ngutu to’ohema mei he to’omata’u'pea ngalo ia ‘oku taha pe ngutu’.
‘Oku ‘i ai e taimi ‘i he fu’u lahi e launga’ moe fa’a lea’ ‘oku ‘ikai ‘ilo ai ‘ehe tangata’ kuo ‘osi e me’a ke lea ‘aki’ kae fai pe kiikiivoi ia ‘o hange ha fo’i “CD” kuo makohi’.
Koe ki’i fokotu’u pe eni mei tu’a pea kapau temou loto lelei ki ai,pea fai mu’a ha ngaue ki ai. Kapau ‘e fai e feinga faka-ongoongokovi ‘a Dr Halapua ke tukuhifo e Palemia pea lava, ‘oku ou fokotu’u atu a ‘Akilisi koe Palemia pea fokotu’u atu a Dr Halapua ke hoko koe fai fakahinohino ki he Palemia, pea fakafoki pe mu’a mo Clive ke Minisita Polisi.
‘Oku ou kole fakamolemole atu kihe Matanga na’a ‘oku ‘i ai ha toonounou ‘i he lafo ‘oku fai’ ka koe mo’oni kotoa pe ‘eni ‘a hoku loto’pea mo ‘eku tau’ataaina ‘o hange tofu pe koe tali moe tukuaki’i na malanga mai ‘aki ‘e ‘Akilisi.
Malie! malie! “KAVA KUO HEKA” ‘ave ia ke vahevahe a ‘Akilisi, ‘Uliti, Dr Halapua mo Clive Edwards.
Faka’apa’apa atu
Siosaia Moimoiangaha
You must be logged in to post a comment.