Ne faingamālie ’o ma’u ha ngaahi ‘ata mei loto Nuku’alofá, hili hono fanongonongo mai ‘e he Letiō Tongá ‘a e faingamālie ki he kau faiongoongó ‘e faka’atā ‘a e faitā he feitu’u tapu ‘o Nuku’alofá. Na’e tataki mo tokanga’i pē ‘e he ‘Ofisa Ma’olunga mo e ni’ihi mei he Taumalu’i Fonua ‘a Tongá ‘a e kulupú koe’uhi ko e ngaahi “Crime Scene” ke ‘oua na’a uesia.

Ko hono fakama’ala’ala ‘ena ‘e Lafitani Sikalu ‘a e kau faiongoongó ‘a ia na’e fakahoko ‘i he toumu’a ‘o e ‘api nofo’anga ‘o e Palesiteni Siasi Ūesiliana Tau’atāina ‘o Tongá. Ne ‘iai foki moe kau faiongoongo mei he Televisone ‘Uluaki, Tolu, mo e Tangata Pasifika ‘o ‘Aotealoá. Ko e toenga ko e kau faiongoongo fakalotofonua ma’ae ngaahi kautaha ongoongo kehekehe pē ‘o kau ai au mei he Planet-Tonga..
‘I hono fakalukufuá, ko e anga ‘eni ‘eku vahevahe lalahi ki he ngaahi maumau mo e mofia ‘i loto Nuku’alofaá.
NGAAHI FALE ‘OKU KEI HAO ‘IKAI HA MAUMAU

Ko e Maketi Talamahu.

Ko e Falekoloa Naunau Langa ‘o e South Pac Builders Ltd.

Ko e ngaahi pisinisi kehekehe ‘a e Fund Management House.

Ko e falekai manakoa taha ‘i he tulitulifua ki he ngaahi me’akai faka’aho mo ifo ‘o loto ‘Ameliká!
Ko e me’a tu’ukimu’a ki he hao ‘a e ngaahi falé ni ;
Ko e kakai Tonga ‘oku ‘anautolu ‘a e ngaahi Falé ni.
‘Oku ‘ikai ha ngaahi fale na’e mofia ‘o e kakai na’e loto tāngia ki ai ‘a e kau fakamoveuveú.
‘Oku ngali fakafiemālie ‘a e tauhi ‘o e ngaahi vaha’a ngātaé.
NGAAHI FALE NA’E ‘I AI ‘A E MAUMAU
Ko e konga pe ‘eni ‘o e ngaahi Fale na’e ‘i ai ‘a e maumau ki ai, he vakai atu pē mei he ngaahi ngatangata’anga na’e ngofuá.

Ko e ngaahi pisinisi na’e fakalele he O.G. Sanft & Sons Buildings ‘a ia ko e fale uasi ‘o e tangata’eiki Siaina, ‘Ana Gift Shop, mo e Leiola Duty Free Shop.

Ko e falekoloa ‘o R.Bhagwan & Sons Ltd ko e maumau’i ‘a e koloá, maumau’i ‘a e sio’atá, pea mo e ‘ave e konga ‘o e koloá.

Ko e ‘Ofisi ‘o e Tohi Ta’ú ‘i loto Nuku’alofa

Na’e maumau’i ‘a e ngaahi matapā ‘o e ‘Onetale Shopping Centre ka na’e mofia ‘a e Tui International Store he Pangikē ANZ Group (Tonga).

Ko e Falekoloa ‘ena ‘o e Prema & Sons ‘a ia ‘oku mahino pē na’e maumau’i ‘a e si’o'atá.

Ko e Pangikē MBf ‘a ia ‘oku tu’u ‘i lalo he fale na’e ‘iloa fuoloa he Fale Faiva ko e Hauhau ‘o Taufa’ahaú ka ‘i he lolotonga ni koe Hotel Nuku’alofa.
NGAAHI FALE MAUMAU LALAHI ‘AUPITO!
Koe ngaahi maumau lahi ‘aupito ‘eni ‘i loto Nuku’alofá.

‘I hono tātānaki ‘a e ngaahi ‘ata kehekehe pē kau ai ‘a e ngaahi fale teuteu ‘o e Hala Taufa’ahau ‘i loto Nuku’alofá. Ko e ngāue ni na’e fakahoko he mahina ko ‘Okatopá 2006. ‘Oku ‘i ai e mo’utāfu’ua, fifili, mo e ongo’i makehe ‘eku ma’u ‘a e ‘ata ‘o e Hala Taufa’ahau kimu’a he ngaahi fakahā loto mo e fakakaukaú ni.

Ko e tu’unga lolotonga ‘ena ‘o Star Cinema mo e ngaahi fale hoko atu aí.

Ko e tu’unga ‘ena na’e ‘i ai ‘a e Fale Maseia Plaza mo e ngaahi Fale ki he Tokelau ‘o fakahoa ia ki he tu’unga lolotonga ‘a ia ‘oku hā ‘i laló.

Ko e Maseia Plaza.

Falekoloa Tonga Cooperated Federation (TCF) ‘a ia ‘oku ma’u sea ai ‘a e kau pisinisi īiki ‘o Tongá. Ko e kau ma’u sea ko e kau Tonga kotoa pē.

Ko e tu’unga ‘ena ‘o e falekoloa ‘o e tangata’eiki Siaina ‘a ia na’e tu’u hoko atu ki he TCF ‘i ‘olungá.

Ko e Falekoloa vala ‘o e Seilose ‘o Fangaake

Ko e fale ‘eni na’e ‘iloa ko ‘Apele Koulá.
Ne ma’u e ngaahi faitāa ni mei he Hala Taufa’ahau ki he Hala Lelué mo e Hala Fatafehi ‘a ia ne lahi ‘aupito e ngaahi fale na’e tu’u he ngaahi feitu’ú ni.

Ko e tafa’aki fakahihifo ‘o e Hala Ūelingatoní.

Ko e Falekoloa ‘o Natamú.

Ko e Falekoloa Lalitá.

Ko e fale ‘o e Fung Singh Ltd.
Na’e ‘eke mai ‘e he taha ‘o e kau faiongoongo mei Nu’usilá.
Q : What’s your feeling after seen these sites?
Resp : I am ashamed to be a Tongan!
Q : Any work done to quantify the estimates loss ?
Resp : Appropriate qualified personnel from overseas and locally are doing works related to this area…..
Fa’u : Kisione Taufa
Taimi : 4:00 p.m. (Tonga Time)
‘Aho : 19 Novema 2006.
Feitu’u : Tonga.

haue…..me’a fakamamahi mo’oni ko ‘eku sio he ngaahi ‘ata kuo mou hanga ‘o tuku mai ki he internet ‘a mamani….’oku ‘oatu ‘a ‘eku ‘ofa ki he fonua pea ‘oku ‘ikai teu lau ‘a e maumau ka ‘oku ou fakafeta’i pe au he ‘ofa ‘a e tamai hevani ‘o haofaki’i ‘a ‘eku famili mo e si’i kakai masiva ‘o e fonua…..’oku ‘i ai ‘eku loto mamahi kia kimoutolu ko ena na’a mou sio nounou ki he mata ‘a ‘etau fanau…..ko e kakai ia ‘o e fonua ki he kaha’u….’ofa pe ‘oku ‘i ai ‘a e ‘ofa ‘ia kimoutolu ko ena na’a mou fai e anga fulikivanu ko ia….’ofa ke mou tafoki ‘i he melino mo e ‘ofa e ‘Eiki….tau lotu mo ngaue ma’a kitautolu….’ofa atu ta’ahine Tonga….
Tonga koe palataisi ‘o e” Kau Taki Siokita”
Palemia ‘o Tonga mo e ki’i tokosi’i ‘o e kau taki siokita, ko ‘eku ki’i tokoni atu. Ko e PULE’ANGA + KAKAI = MELINO
PULE’ANGA + KAU SIOKITA = sea kuo ‘ita e kakai ia.
Good on you my fellow Tongans and good stuff looting the bloody shops LoL hahahahahaha Malie Tonga The people off tonga need to stand up for there rights fkhela ae toutou loi eroz a puleanga kihe kakai masiva mo fkofa oe fonua….Poto Tonga ho mou mea na’e fai tutu pea tutu ke osi moe fklanga lea….koho mou taimi eni…Stuff royalty please Not even on LoL….Tonga needs to be decomcratic rebublic like most nations of the world are today…All these royalty and government people live the easy way in life and our poor fellow tongans have to live it the f***kin hard way in life… Farr I wonder how it would feel for them to Kai hamu every single day of your life without having kiki on the side ooo I just forgot there rich c***ts of Tonga…..I forgot they eat Palangi food…Anywayz my love and honour goes out to all my fellow Tongans who participated in the Kingdom of Tonga Riots of 2006…”POWER TO THE PEOPLE”…”FREEDOM IS COMING TOMMOROW….PEACE… PAKI MOE TO’I
koe me’a fakamamahi mooni ia kuo hoko ki he fonua.’ai ai etau pakupaku mo hoo mou toe tuu atu amoutolu o tutu e ngaahi pisinisi koe nae define aki a tonga.kou ngaue totoivi ia a e kakai tokolahi mo e ngaue nae fai mai he ngaahi taulahi kuo auha pe ia he vaeua aho koeuhi koe sio nounou a ha faahinga mo ha ikai ke lava o mapulei e laulaupisi…koe osi ena e tutu ko ena pea fefe ai a tonga he ngaahi ta’u ka hoko mai? fakakaukau ki ai.
Paki mo e to’i a’i mu’a ke ta fkkaukau ‘aki hota ‘ulu te ke ha’u koe ‘o fafanga e kakai ‘aki ho haa? tuku e laupisi mo e poupou mo hoka e kovii te ke end up ki fe? ko e ha ko e nofo muli tuku e sio lalo ka e oo aa ‘o sio ki ha kalasi ‘aho.
malo kisi e ngaue totoivi mai mei hena.
‘ofa atu
‘alo’i
Reply to Paki moe To’i:
Paki moe To’i…pe he hake he tafa’aki, ka e tuku ho’o noa’ia he mo’oni e lau ‘ae tangata poto: lahi e veve ‘oku to mei he fu’u ‘akau . I speak for the majority of us, living outside of Tonga, that we DO support change, but not at this price. Most of us civilized human beings, with a heart and brain, do support a non-violent way of promoting change.
Pakimoeto’i tuku hoo kai mua …..laupisi kapau nake i tonga teke ongo’i
GOD BLESS TONGA
Ko ‘eku lave atu kia Paki moe To’i.
Matapule ‘oku mahino pe kia au ho’o uhinga. Pea ‘oku mahino ngofua pe ‘a e me’a ‘oku ke feinga keke poupou kiai pea ‘oku ke fa’iteliha pe koe. Koe me’a pe taha ‘oku ‘ikai ke sai ko ho’o poupou ki he ta’emahino mo e faikovi.’Aia ‘oku ‘ikai keu tui ‘oku totonu pea sai keke fkf’asi ‘a e fa’ahinga fkkaukau ko ia na’a pehe ‘e he kau fai kovi ‘oku sai ‘a e faikovi.
Reply to Alo’i and who ever:
Aloi kataki ka koho’o fo’i lau mai koe pe teu fafanga fefe a kakai aki hoku haa oku fu’u fkrata mo’oni eni ho’o fo’i ai…Aloi koe mea ia na’a tau lele mai ai kihe ngaahi fonua mulini ke tau taki taha tokoni ki hono ki’i famili masiva i Tonga well most of us I think.. Pea sai pe ae mea ia na’e hoko he taki taha support pe ae tokotaha kotoa pe i mulini a ene ki’i famili i tonga meaning money wise…Pea kapau oku iai ha ki’i famili ia i tonga oku hala ke ia ha nau famili i mulini thats why we donate to them derr…LOL Maybe you mite not want to donate but sure hell I will…Pea oku ikai keu laupisi pe teu hoka ae kovi koe poupou pe kihe kakai oe fonua who want freedom of speech instead of shutting them up all the time..Oku iai ae le’o oe kakai and it needs to be heard…If this was the outcome it was going to be well so be it…what can you do but execpt the fact that this conflict has occured in Tonga and move on with your lives and please oku ikai keu fie nofo muli pe teu sio lalo ki tonga o fktatau ki ho’o fo’i ai I only came here to support my family back in Tonga because the cheap Tongan government couldn’t do so…Then again if you think about it if Tonga’s government wasn’t so corrupted as it is us Tongans who have migrated overseas wouldn’t have seeked refuge to westernlize countrys but rather stay in Tonga o ngaue i ae fonua…LOL Pea ofa mai alu pe koe ia o sio ki ha kalasi aho he kou sai pe au ia…Malo Aupito
Ofa Atu
Paki Moe To’i ai ke mahino..hehehehehehehehe
Thank you for the coverage of the riots and all that. How shameful it is too be Tongan and to know that a few disturbed Demos have to ruin the Beautiful island that we love soo much! My heart goes out to those that lost their homes and businesses. Those India families that lost their stores have been in Tonga for over 50 years. They are the ones that make us who we are know. I hope that all that took part in this disaster be hung or shot dead! How embarassing to the world. I pray for our Freindly Islands to be rebuilt better and more beautiful!God bless our Country & King Siaosi Tupou 5 !!
what ever was happen its over but what next, do they think about 2moro, do they think what each family needs.. guess not. people of Tonga need to think this is not the way of doing it. As we all know, Today each family that rely on their Job its gone. So who is feeding them, Do you have something to feed them.
We as the outsider need to think not just blow the rubbish out.
malo
Kolio
Malo e tuku mai e ngaahi ‘ata meihe me’a kuo hoko ki he fonua ne tuku ki langi. pea ‘oku te sio ai ki he vaivai e fakakaukau fakatangata. ne ‘ikai ke kau e kakai pisinisi ia ha me’a kuo nau fua hia, ko fe e kakai ne fa’u e fo’i fkkaukau, kenau tokoni ki he kakai kuo mole ‘enau ngaue. ‘e fe fe nai e kilisimasi ‘i fotau fonua tupu’a, ‘ikai ha me’a ‘ofa ia ki he famili ke kumi pe ko ha me’a tokoni ki he ngaahi fkafe lotu. Ko e fehu’i ‘oku lotu nai e kau taki he kulupu ko eni. ‘oku ‘i ai nai ha’anau me’a tokoni ke fafanga’aki e kakai e fonua, ‘o tuku kehe e kakai ne nau fkhoko e pango ko eni, he nenau toe kaiha’a pe nautolu.
malo and god bless
Vaeatangitau
‘iau fk’ofaange ‘a Tonga ia he faka’ofaa ‘etau mataa tonu atu e me’a ‘oku hokoo ko hai ia te ne toe ongo’i e Tongaa kaa ko Tonga pee!
Taumaiaa ke ‘ilo’ia mai ‘e he ngaahi kakai ko ‘eni kuo fai e ngaue ta’efakapotopoto ko ‘enii e si’i mamahi kuo hukitonu he ngaahi faamili tokolahi kuo hukitonu ai e fu’u faka’auha ni pea ki si’i kinautolu kuo mole e ngaahi ‘amanaki’angaa mo e tefito ne si’i ma’u ai ‘enau mo’uii mo fakatefito ki ai e falalaa ki ha mo’ui ‘oku toe leleiange.Hauee Tonga ko fee e me’a ne ta poolepole aii kuo ‘ikai toe ‘i ai ha ‘ata e ngaahi me’a ni kaa ko e faka’auha pee mo e fekainaki mo e tangi ke ‘inasi tatau mo e ni’ihi nee nau mo’ui’aki e fonuaa mo nau lau pee ‘a Tonga ko honau fonua tupu’anga he ‘oku nau tokonia hotau kakaii ‘i he ngaahi tapa kehekehe!
‘ofa atu
Saane
ko e vavetaha ki he mahino ‘a e kakaii ko e (kautaki)siokita, loto ta’efietukulolo, mo’ui ‘afungi, kia kekeva, teilo e ‘ofaa mo honau ngaahi lotoo mo e ta’ETOPONO HIFO AA KUO NAU PITO HE ngaahi ‘uuni mohu e mo’uii ni.
‘ofa atu
Saane
paki mo e toi:
It is very sad to see people like you supporting the violence on 11/16. Do you think it wise for violence to be used as the only option for change to occur. Oku fakaófa he ne mole ai á e ngaahi moúi tuúnga í he siokita mo e sio nounou á e kakai fakaehaua koéni.
The method used by these people for their message to get through was uncivilised and undoubtedly insane not mentioning very unchristian.
Tuku á e anga siokita ka ke manatu óku ke nofo muli mo koe. How would it feel if it was the other way around for you as you are a foreigner also where you live.
Kisione,
thank you for the thorough coverage. I am too am ashamed to be Tongan!!!!
malo ‘etau toe lava kakai tonga. koe me’a fakamamahi ‘eni kuo hoko ‘i tonga pea mahalo kuo lahi pe ‘a e ta’elotu. kuo mole e anga’i tonga totonu mei he loto ‘oe tonga pea kuo lelemu’a e loto taangia moe ‘uluta’efietukua kae tanumia ‘ae faka’apa’apa moe loto’i ‘ofa fonua.
kohai nai ‘e tukuaki’i? kohai ia tene fua ‘a e hia? kohai ‘oku loto tautea? ‘oku ai ha loto fakatomala?
tama tonga tu’u ngaue, hota koloa ke fakamonuu. lotu ki he ‘Eiki ma’upe, he te Ne poupou ki he lotu, ‘o malu’i, ‘o malu’i ‘a Tupou!
In the absence of LOVE, Right and truth will perform Justices as it deems fits.
Regards
Malo mu’a e ‘omai e ngaahi ‘ata ko ‘eni. ‘Oku fu’u fakamamahi ‘aupito. Koe vela ‘aha fale ‘e taha koe fu’u me’a lahi ki he famili, kolo, siasi moe ‘atakai. Ka ‘oku fakalilifu ‘aha vela ‘aha kolo, mole e ngaahi koloa mahu’inga moe hisitolia ‘oe ngaahi famili tokolahi ‘i Tonga. Koe kakava na’e to he ngaahi to’utangata ‘e fiha. Koe kakai na’anau faka’auha ‘ikai ha ongo he na’e ‘ikai to hanau kakava ‘i ha fa’ahinga me’a. Koe kakai ta’e'iloa moe laauvale. Ka koe me’a tepu ke tau manatu, pea ki he loto ‘oe Tonga kotoa, ‘AE NGAAHI PEKIA NE HOKO, si’i ngaahi mo’ui ne ‘osi’osi he fu’u fakavalevale ko ‘eni. Ko hai leva ‘oku RESPONSIBLE kiai? KAPAU KOE TUI FAKAPOLITIKALE na’e tu’unga ai e tutu ‘o Nuku’alofa, koe FE KETE ‘oe kau Temo ke nau tu’u mai ‘o lea mai, ‘io ko kimautolu ‘oku RESPONSIBLE? Kuo nau hange ha ngata ‘enau vilo holo he tukuaki’i holo e TAMATE ki he pule’anga mo hai fua, kae fefe kinautolu na’a nau fakakonahi e ‘uto (tapuange moe kau pekia ni) ‘oe si’i kakai ni mo faka’ai’ai kinautolu ke nau hoko koe kau SUICIDE BOMBERS.
Koia, koe pole ki he kau TEMO, kapau koe mo’oni ho’omou tui fakapolitikale pea mou tu’u mai ‘o fakapapau’i mai ko kimoutolu ne mou fai e me’a ni, pea kapau temou iku ki PILISONE, pea mou hu ki pilisone he koe founga maheni ia ‘o ‘ete tui ki ha me’a ‘oku te fu’u passionate kiai, tete nofo pilisone pea te mate ai. ‘Aia koe kau HELO ‘oe Temo ia ne nau si’i vela ‘osi’osi he ne mole ‘enau mo’ui kae hola toitoi e kau taki ia ‘o taki taha nofo malu hono ki’i fale. Kae tuku atu ki he kau PAWNS ke nau si’i tau moe faingata’a'ia ‘oe tamate tangata moe kaiha’a. ‘Ikai ha konisenisi mo’ui ‘e taha matemate he kau Temo ko ‘eni. Koe ha nai ke tau kei fanongo ai kia kinautolu moe fakamole taimi.