‘Oku ou tui kapau na’e finangalo ‘a e Tama Tu’i ko Siaosi Tupou V ke ta’ofi malohi ‘a e ngaahi ngaue maveuveu he 16/11/2006. Na’e ‘i ai ‘a e ngaahi nunu’a kehe mo ia kuo ‘osi hokó. Ka ‘i he lava ‘a e vaeua ‘aho mei he efiafi ‘o e 16/11/2006 ‘a e fakahoko ‘o e loto ‘o e kakai na’a nau poupou ki he Kau Fakafofonga ‘o e Kakaí ‘oku vilitaki ke tukulolo ‘a e Pule’anga ‘o Tongá. Neongo hono fakaha na’e tali ‘a e loto ‘o e kakai ka ‘oku fehu’ia ‘ehe tokolahi ‘a e founga na’e ngaue’akí mo ‘ene fakalaó.

Na’e me’a ‘a Nopele Fielakepa he Letio Tongá ‘o fakahoko ‘a e to folofola ‘a e Tama Tu’i Siaosi Tupou V. Ko e kakano ‘o e to folofolá ko e popoaki ‘ofa. ‘I he mole ‘a e tau’atainá mo e hoko ‘a e maveuveú, na’e finangalo ‘a e Tama Tu’í ‘i hono mafai fakalao ke ‘i he Potungaue Polisí mo e Tau Malu’i Fonua ‘a Tongá ‘a e Mafaí ni. Ko e ‘aho ‘e 30 ‘a e tu’utu’uní pea ‘e malava pe ke fakaloloa ‘o kapau ‘e fiema’u. ‘Oku ‘amanaki ke fakahoko ‘a e ngaue ‘aki ‘a e laó kakato kiate kinautolu na’a nau tataki mo kau ki he ngaahi tupunga ai e me’a ne hoko he 16/11/2006.

Na’e me’a ‘a Dr. Feleti Sevele (Palemia ‘o Tonga) ko e fakamalo kiate kinautolu ‘oku tokoni ‘a e tauhi ‘o e melinó. Na’a ne fakame’apango’ia he’ene fuofua mamata tonu ki he ngaahi ‘ata ‘oku anga maheni ke sio ‘a e Tongá he Televisoné. Ne kole ai ke tukuange a ‘etau ngaahi kehekehe fakapolitikalé kae kumia ‘a e melinó telia ‘a Tonga mo hono kaha’ú. ‘I he faka’osi ‘ene me’a ma’ae fonuá na’ane pehe ai. ” ‘Oku ou to’o mai ‘a e ‘Ipiseli ‘a Sangato Paulo ki Filipai na’a tokoni kiate kitautolu…… ‘ilonga ‘a e me’a ‘oku mo’oni, ‘ilonga ‘a e me’a matamata lelei, ‘ilonga ‘a e me’a totonu, ‘ilonga ‘a e me’a ma’oni’oni, ‘ilonga ‘a e me’a faka’ofo’ofa, ‘ilonga ‘a e me’a ongoongo lelei, kapau ‘oku ai ha lelei, tokanga mo fakakaukau ki ai.” (Filipai 4:8)

Na’e ‘ikai ha ofo he anga ‘o e ngaahi poupou mo e ngaahi me’a ‘a e Kau Taki Lotú ‘e toko 10 he ngalu’eá. Ne ‘ikai keu ma’u kotoa ‘a e ngaahi me’a ‘a e Kau Taki Lotú. Ka ko e ngaahi konga pe ‘eni ‘o e ngaahi akonakí na’e ongo pea uhu kiate aú. ” ……ka hufia ‘e ha sola hotau ‘api ko ‘etau lelei taha ‘e ‘ave ia ma’ana … manatu ko e muli ‘akitautolu! ….” “…… ‘oku ou kole fakamolemole atu ki he’eku fanga sipí he kovi ‘eku tatakí…..” “…. ‘Oku lelei ‘a e Temokalati ‘iate ia pe. Ka ‘oku ‘ikai fakatonuhia’i ‘e he Temokalati ‘a e moveuveu na’e hoko ……” ” ……Ko e ngaahi ngaue lahi na’e teu ma’ae kaha’ú, ka kuo tau ‘i he tu’unga ko e tu’uma’u mo e holomui …..” Ko e ha leva ‘a e poupou mo e lau ‘a’au?
Fa’u : Kisione Taufa
Taimi : 7:00 am (Tonga Time)
‘Aho : 20 Novema 2006.
Feitu’u : Tonga

fielau koe kakai vale mei ‘uta na’a nau fai e me’a oku fakahaa’i mai pe ‘eneu vale he me’a na’a nau fai ta’engali
‘Oku ou poupou lahi au ki he fokotu’utu’u ‘a e palemia moe pule’anga he taimi ni. Ko e ‘uluaki me’a ke tau fai koe fakamelino moe langa. Kuo hanga he tokosi’i Tonga ‘o fakaehaua’i pe Tonga. Koe fakamoveumoveu na’e tupu he loto kovi, loto taufehi’a, kumi ongoongo moe fiema’u mafai. Koe ola ena ‘a e vili ta’e'unua ‘a e tokosi’i ‘o fou he founga hala kuo masiva ai pe ‘a e fonua. “ikai hanau fakakaukau pe faka’atu’i ‘e taha ki he nunu’a ‘e hoko ki he kakai. Kohai tene fua ‘a e langa fo’ou? ko e kakai masiva pe. Kohai ‘e fetaulaki moe fiekaia? koe kakai masiva. Kohai ‘e toe masiva ange? koe kakai fakalukufua. Kuo tau tuli ‘a e kau Intia moe kau Siaina pea pehe ki he kau muli kehe ‘a e ko e huitu’a ‘o ‘etau ekonomika. “Alu a nautolu moe pa’anga lahi katau nofo a moe hala’ata. Kuo tau fakailifi’ai moe kau Tonga fie foki ki Tonga, kau muli fie pisinisi ‘i tonga, kau folau’eve’eva fie ‘ahia ‘a tonga pea hulu ange kuo tau ma ‘i he ‘etau fie Tonga. Kae fefe kau temo ia? na’u tuhu ai pe nautolu ki he pule’anga. ‘Ikai hanau pa’anga ‘e fakahu he pangike. ‘Ikai ha nau fokotu’u lelei ke fakakake ‘a e ‘ikonomika. Koe fo’i feinga liliu pe ki he ma’utu’unga. To lalo ‘a e pa’anga Tonga, si’i’si’i mo mamafa ‘a e koloa pea ‘e toe lahi ange ‘a faihia. Ko eha? koe ‘uhi ko e ngaue kovi ‘a e tokos’i. Koe liliu ‘oku fou he founga loloa. Ko e ha me’a na’e vilita’e'unua ki ai ‘a e kau temo? koe ha me’a ‘oku ‘ikai ke tuku ai ha taimi fe’unga ke talanga’i he ko e fili hoko he 2008? Koe ha me’a ‘oku nau taufehi’a ai ki he kau muli? koe ha ‘a e kaunga ‘a e famili ‘a e Palemia, kainga, maheni moe pisinisi ki he feinga liliu? ‘oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga kehe he feinga liliu. Koe ola ‘a e feinga ‘a e tokosi’i ma’anautolu koe faingata’a ia ‘a e tokolahi. Koe ‘ulungaanga koeni na’e hoko ‘oku ‘ikai toe tatau moe fakatikitato ‘a Hitler. Ko ‘Akilsi koe Hitler he ‘oku ne vili ta’e'unua mo ta’e ‘uhinga ki he lelei pe ma’ana. Koe hisitolia koe me’a ia ‘oku ne kumi. Na’ane tala kuo ‘ikuna he lolotonga ‘a e ‘auha ‘a Nuku’alofa. Koe ‘atamai lelei nai pe ‘oku tonu ke sivi ‘e Mapa Puloka. Na’e ‘i ai ‘a e fehalaaki he Pule’anga kana’e ‘ikai ke nau faitu’utu’u ni fakatikitato. Kuo tu’u ‘a NZ mo Aust ke tokoni ki Tonga he ‘oku na tui naua ki he rule of law above else. Fefe nai ha pule’anga fo’ou? tetau falala ki ai pe kuo ohi he kau temo ia ‘a e founga ki he liliu?
If it didn’t happen last Thursday, it would’ve happened some other time. It’s clear the intentions of the leaders of the reform movement, that they will use any means, including destroying innocent lives and the livelihood of others, to get what they want. They are like a whining child, that will throw a tantrum, unless they get what they want.
The country was already on it’s way to democracy, but now I am not sure it’s a good idea for Tonga, we’ll not with the current leaders. The government should not give up to the threats of thugs, that have the inability to argue their points in parliament, but would rather use tactics like that which we have witnessed this past week, to get their points heard.
It’s pathetic - and I hope that Tongans think very hard about this reform movement - I think it’s moving too fast and if we don’t be careful, we will lose more that what we will gain from all of this. :,(
It is a very sad day for me to have to write to you. I have been away from Tonga for half of my life but I always am proud to promote my home land any chance I can. My heart is broken and am very ashamed to be known a Tongan here in the United States these days. The people I know here always want to visit Tonga because of the tales and stories I told of how the Tonga I knew was. I never would have imagined that there are such evil hearts among the Tongans! Thoso stupid, retarted, selfish and destructive people should be given the most severe punishment known to Tonga. The damage they have done will take years to fix not to mention the hardship the whole country will endure in the months to come. I hope they will gathered and thrown into the deep sea because they are worse than the simpliest amoeba in the universe! May God be with Tonga during the darks days ahead!
Reply to Liliani stiffler:
The destruction in Nuku’alofa wouldn’t have reached 80% worth of damaged if it wasn’t for all your american deported guys who started most of the fires and yet Tongans from america are saying that tonga is copying looting from america when hellooooo your deported children are bringing those kinds of ideas to Tonga…LoL Think again before you open your mouth… “Freedom Fighter”
I am deeply heartbroken that innocent people have been and are being affected by this selflessness.
I am a strong supporter of traditional leadership and will never agree with a political reform to democracy - Tonga is not ready. No one within the democratic movement is ready; the outcomes of violence; chaos; death; and destruction is the true being of what a democratic society can bring to Tonga!
Where are the democrats? Have they stepped forward to moderate the violence?
Yes folks by seeing all these shots being taken from all places in town that were in flames last week we all felt our hearts being set on fire!
Ko e haa fua e fanga fu’u loto ta’efietukulolo pehee; ‘WAR IS NOT A PROPER SOLUTION’ one should think of ‘OKU ‘IKAI KO E REFORM KE MINITI PEE ‘E TAHA PEA ‘E HOKO LEVA IT WILL TAKE TIME! ko e mataa tonu atu e me’a ‘oku hokoo kuo makafokafo homau ngaahi loto’i Tongaa ko fee e ngaahi kakai ko iaa ke nau tu’u mai ke fakanonga ki si’i ngaahi mo’ui kuo mole he keina kinautolu he afii mo e ngaahi faingata’a lahi ne inumia he mo’uii kimu’a pea nau pekia atu he me’a kuo hokoo. ‘Ae si’i ngaahi fofonga e ngaahi fa’ee fakatupuu mo e ngaahi kupu fekau’aki ofi e ngaahi memipea tautonuu.
‘A E kakava mo e ivi ‘o e ngaahi kakai ne nau fakalakalaka’i e tu’unga fakatakimamata e fonuaa me’a nii ‘e toe fie ofea mai ‘e ha ni’ihi si’otau ki’i pule’angaa kapau ko e tuukungaa ee ia kuo maa’usia mo ‘iloa ‘e he ngaahi tapa kehekehe ‘oe kolopee. KO e ngaahi lave ‘oku fa’a takua heni ‘i Suva nii UEHE KO FEE KO AA ‘A TONGA IA? mo e laua mai e kei faka’apa’apaa mo kei mo’ui ‘aki e tukufonua ki langii?
Ke mou mataa tonu mai kakai ko ‘ena kuo maka mo teilo peehee homou ngaahi lotoo ko fee e ‘a Siaina mo ‘India e kaauvaha atu e si’i ngaahi kakai ko e feinga ke tokonia hota fusimo’omoo kuo mou toe taaufehi’a pehee ai kiate kinautoluu kuo mau lue fakaalalala pee ‘i he loto kolo ‘o Suva nii mo e ilifia pee na’a tau ha fu’u tuki ha motu’a India ‘iate kimauotlu holo faka’auha tafoli peehee ‘enau ngaahi pisinii ‘i hena.
Hangee ko e lauu feinga ma’u pee ‘a Setane ke veuki e ma’umauluta e nofo ‘a ha fonua kuo tali e ‘Eikii ki he’enau ngaahi mo’uii mo mo’ui ‘aki e nofo fiefia ko e keinanga he fo’i maa pee ‘e taha ko e fiefia.Kaa kuo haa ha’atau siofia atu e me’a kuo hokoo! kuo fele ‘a e kau Siutasi ka e taumaii aa ‘oku nau ‘iloa mai e ngaahi tafa’aki lahi kuo haa ai e kau Laasalosii e tufi momo holo ke ma’u mai ai ha mo’ui mo ha feinga ke fakatolonga e manaavaa ki ha toe ‘aho ka hokohoko mai.
tatau atu e fakahoha’a Tonga ee kuo fe’unga e fakamoveuveuu ka taa kaufataha aa ‘o feinga ki he melinoo mo e fe’ofo’ofaa nii.
KO HAI E ‘E ‘EKE KI AI E TOTO KUO LILINGII, MO E KAKAVA KUO TAAPALASIA PEHEE MO’ONI E LAUU KUO ‘AUHIA PEE HOTAU KAKAI HE NGAUE PEE ‘A HOTAU KAKAI PEE KO E FONUA NE FAI ‘AKI E POOLEPOLEE MO E LAUKAU’AKII KUO ‘IKAI - TUPU PEE IA MEI HE MASIVA HE ‘ILO ‘OTUAA!
Faka’apa’apa Atu,
Saane & Sila.
Fakame’apango’ia ‘i he me’a ‘oku hoko ka kou tui ki he lau ‘a e folofola ” tukituki pea ‘e to’o, kole pea ‘e foaki. Well, you all asked for a democratic form of government,you got the answer last Friday. Are you all happy now? Kou sio ‘i he video ‘oe me’a na’e hoko ‘i he fiefia ‘a e kakai lalahi moe fanau ‘i he faingamalie ke kaiha’a mo pa’usi’i e koloa ‘a e kakai ‘oku nau ngaue ke mo’ui ai e fonua. Ta ‘oku mou fiefia pe moutolu ia ai. Ko e pehe kemou laka ki mu’a. Me’a fakama mo’oni pea ta’engali moe fonua lotu. Koe temokalati ia ‘oku mou fiema’u? Koe kamata pe ‘ena you have seen nothing yet te’eki a’u atu e ngaahi kovi palaku ‘o e ngaahi totonu ‘a e temokalati. May God bless Tonga.
I am aware some people expected more from, what have been said by leaders, and also, comments were really have adverse impact on a variety of audience!
Cheers.