‘I he efiafi 16/11/2006 ki he pongipongi hokó, na’u mā ke toe laukau’aki ko e Tonga au! Neongo ko e tokosi’i na’a nau fakahoko ‘a e maumau ki he ngaahi koloa, fa’iteliha ki he ngaahi koloa, mo e faka’auha ‘o e ngaahi falé. ‘Ikai ngata ai ka na’e uesia lahi ‘a e ngaahi pisinisi kotoa ‘o loto Nuku’alofá. Na’e to e kapa atu foki ki he ngaahi Falekoloa lahi ‘o e kakai Siainá mo e ngaahi me’a kehe pē foki.


Ko e taha ‘ena ‘o e tokoni ke malu’i ‘a e koloá mo e ngaahi falé ‘a ia na’e tautautefito ki he pisinisi ‘a e kau Siainá, ‘api ‘o e Palēmiá, mo e ‘api ‘o e kau Minisitá he pō Tu’apulelulu ‘o a’u mai ki he ‘aho Sapate 19/11/2006. Ko e natula ‘o e ngaahi tokoni mo e ‘ofa fakakaunga’api ‘oku meimei fakahoko ia he ngaahi to’utupu, kau fine’eiki, kau tanagta’eiki, ngaahi timi ‘akapulu ‘oku nau nofo ofi he ngaahi ‘atakai kuou lave ki aí.

Ko e fale ‘eni na’e fa’a'iloa fuoloa ko e Joe’s Tropicana ‘a e tangata’eiki Tonga ko Siosaia Tu’ilatai Mataele(Joe Mataele). ‘I he lolotongá ni ‘oku fakalele ia ‘e he Fung Sing Co. Ltd. Ko e fotunga ‘ena ‘o e ngaahi mofia lahi kuo fakahoko ki he ngaahi falekoloa ‘a e kau Siainá. ‘Oku fakatupu fakakaukau ‘aupito ko e ‘uluaki fetuku ki he ngaahi me’a lele ‘a e kakai Tongá mo e fiefia ‘a e kakai ‘e ni’ihi ‘i hono fakahoko ‘o e ngaahi me’á ni. Ko e faka’osingá ko hono tutu ‘a e ngaahi falekoloá. Ko e ngaahi falekoloa ‘e ni’ihi na’e kole ‘a e kakai Tongá ha’anautolu ‘a e falé pē, kaungā’apií ke ‘oua ‘e tutu pea tali pē.

Na’e a’u mai ‘a e kau fakaēhauá ke tutu ‘a e falekoloa ‘o e tangata’eiki Siana ko ‘eni ‘i Haveluloto ka na’e ‘ikai lava ‘o kakato. Na’e ta’ofi ‘e he kakai tangata Tonga he fai’anga veimau he kaungā’apí. Ka na’e ‘i ai pe ‘a e ngaahi falekoloa ‘o e kakai Siainaá na’e hao ‘ikai hoko ha me’a ki ai ‘i Ha’ateiho, Veitongo, Vaini, mo e ngaahi kolo kehe pē.

EM Jones Hardware Store, Tofoa

EM Jones, Tofoa
‘Iai ‘ae mo’utafū’ua he fetuku fa’iteliha ‘o e koloa mei Falekoloa Naunau Langa mo e Pausa ‘a e EM Jones!! ‘Oku ‘iai ‘ae tui na’e fakahoko ‘a e kole ke ‘oua ‘e tutu ‘a e pausá.
‘I he ‘aho Falaite 17/11/2006, na’e tukumai ‘e he Letiō Tongá ‘a e tu’utu’uni ‘e 17 ‘a e Kapineti ‘a ‘Ene ‘Afió kuo fakamo’oni huafa ki ai ‘a e Tama Tu’i ko Siaosi Tupou V. Ko e feinga ‘eni ke tauhi ‘a e melino mo e maau ‘a e fonuá kae fakahoko ‘a e ngaahi ngāue ke fakafoki ‘a e melino mo e tau’ataina ‘i he laó ‘i Tonga.

‘Oku ke pehē ko e sōtia ‘ena he kau fakamelino ‘i(Iraq) ‘Iulāakií? Kapau teke fatatokanga’i ko e matāpule Tonga ‘eni.


Na’e hoko ‘a e lotolotonga ‘o loto Nuku’alofa ko e “Crime Scene” lahi taha ia ‘i onopooní. Na’e tapu ke to e fakalaka ha taha he kau le’o ni kapau ‘oku ‘ikai ma’u ngofua pe nofo he ngaahi feitu’ú ni. Na’e tapui ke to e ‘alu ‘a e kakai he ngaahi feitu’u tapú mei ha poloka ki ha poloka, kae’uma’a ‘a e ‘ikai ngofua ha fe’alu’aki he taimi 6:00 efiafi.


‘I he uesia ‘a e ngaahi misini ki hono fika’i ‘a e ngaahi mo’ua ‘uhilá mo e ‘amanaki ki ha pa’anga ‘e to e tanaki ke kumi’aki ha lolo ma’ae ma’u'anga ‘uhilá, na’e fakahā ai ‘e he Shoreline Distribution Ltd ko e fakatuhotuha ‘o e lolo ‘e tufaki houa ‘e 6 pe ‘a e ‘uhilá he ‘aho ‘e taha. Ko e taimi na’e talá ko e 7 a.m. ki he 10 a.m. pea mo e 7 p.m. ki he 10 p.m.
Ka ‘i he 7 pm ‘o e ‘aho Tokonakí, na’aku fakaongoongo ki he taimi mate ‘a e ‘uhilá ‘o a’u ki he hengihengi Sapaté. Neongo na’e tuai mai ‘a e kau memipa ‘o e Siasi Uesiliana ‘o Vaololoa mo Tofoá, ko e ‘ata pe ‘ena ‘o e tu’unga na’e ‘i ai he 5:00 a.m. nai!
‘Ofa atu ki he Tonga kotoa pē. Kataki ‘o tokoni mai ke hufia ‘a Tonga mo hono kaha’ú.He koe motu ne taka ‘i mamani koe motu lotu.
Fa’u : Kisione Taufa
Taimi : 7:00 a.m. (Tonga Time)
‘Aho : 19 Novema 2006
Feitu’u : Tonga

Malo mu’a si’i faifatongia…..ko au ko e ta’ahine Tonga au,pea ‘oku ou ongo’i ‘aupito ‘a e fu’u ongongo fakamamahi ko eni ‘oku ha’u he internet ‘i mamani…..kaekehe ko au na’a ku tupu pe ‘i Tonga pe na’a ku ako pe ‘i Tonga mo ngaue ha ta’u ‘e ua….’oku ou ‘i New Zealand he taimi ni pea ko lava pe ‘eni ‘eku uike ‘e ua kuo u fanongo he ongoongo ko eni……me’a pango ko e ‘atamai e fa’ahinga tokolahi ‘oku nounou mo vave ke fakapo’uli kae ‘ikai ke fakakaukau fakalelei……’oku ou ‘ilo pe na’e taumu’a ki he me’a kehe ka ‘oku fehalaaki ‘o fai e me’a kehe….pea ‘oku ou ako he fa’ahinga mo’ui e kakai Tonga.’oku ‘i ai e lea ‘a e kau palangi ‘o pehe……..THINK BEFORE YOU SPEAK…DON’T SPEAK BEFORE YOU THINK…..pea ko e ipu kuo mahua ‘e ‘ikai toe lava ‘o tanaki….ko ia ai ko e me’a pe ketau fai kuo lava ho mou loto pea a’u ‘a e faka’amu ha fa’ahinga….kuo taimi ke tau tafoki meia kovi ke fakalelei ‘a e fehalaaki kuo mou ‘osi fakahoko pea ko e me’a ‘a taha ‘oku ongo fakamamahi mo ongo ki homau loto….’oku ngali vale ‘a ‘etau ki’i fonua pea ngali vale mo e kakai Tonga kotoa pe he fonua ni…kaekehe ko e anga pe ‘eni ‘a hoku loto…WE can do our BEST and GOD will do the REST…….Love and PEACE Tongan girl………
Malo lahi Kisione e ngaue me i Tonga na, pea malo moe ‘ofa fonua,
‘Oku fakamamahi, fakamaa, fakatupu leleloto, fakatupu fifili e fakatamaki kuo hoko ki hotau fonua. Mei he efiafi Tu’apulelulu ‘o a’u mai ki he pooni (Monite 20th 1:50am) mo’eku mo’utaafu’ua he me’a ko’eni kuo hoko. Fakafuofua kihe taimi 4:00pm nai (taimi a Fisi ni) ‘oe ‘aho Tu’apulelulu, neu ma’u ai ha email mei hoku tuofefine ‘oku nague ‘ihe ANZ bank in Tonga, informing me of the situation in down town Nuku’alofa. I reckon this was close to the beginning of the chain of brainless acts. It was a very short, two-sentence email– which gave me the impression that she was panicking–afraid. As I was very concerned, I shoot back a line for her to stay in touch. I’m still waiting for a reply to that email. I learnt later that her workplace also went up in flames that evening. I did not sleep well that night – spent most of the night in front of my PC reading every line about Tonga which I could find on net – as if I could help.
I guess an important question that almost every Tongan is thinking about now is ‘What is happening to our people—our country?’ To loot those shops is disgraceful. To burn down the town is bad enough. I thank all of those who were brave enough to help by taking your cameras with you around Thursday night/Friday morning. The Police will definitely find your photos useful. I have a feeling that many of those looters weren’t part of the group that set fire to the buildings. But they saw this as an opportunity to steal what other people have sweat for all their lives. And those dim-witted thugs in balaclavas and axe in hand, posing to the camera as if they were doing something extraordinarily worthwhile. Absolute shame! In a single night, they trashed what it has taken decades, centuries to build. Though my pride of being Tongan has been shattered, my dreams, my Tonganness hasn’t gone up with the flames.
I wish the police well in their work. To our politicians–let’s cut the façade guys. Stop the manipulation. Stop the cheap politics. I use to believe you have brains. I was wrong. Tonga needs some people who are unmoved by self-interests and greed. Specifically to the people’s representatives in parliament, I guess that is time that you all ship out—you’ve FAILED. Contrary to what you have claimed, you have FAILED. You have not won anything. You are a disgrace to society and specifically to all Tongans. To put the country in anarchy (in the name of democracy??) is selfish-irresponsible politics. You’ve got nothing to be proud of. You’ve definitely lost my vote.
Let’s pick up the pieces and move forward.
‘Ofa lahi atu
Vilimaka Foliaki, Suva, Fiji Islands
Elizabeth & Vilimaka,
Malo mu’a ‘a e ngaahi vahevahe pea ko e haa ‘a’aku keu toe fakamamafa pe fakasi’isi’ia ‘a e toe foki ‘a Tonga ‘o masiva.
‘Ofa Lahi Atu,
Kisione
Kole pe keu hufanga atu kau kii fai ha kii lavelave ki he ngaahi mea kuo hoko ki hotau kii Fonua. Ko e kii finemotua ko au oku ou nofo Amelika. I heeku fanogo ki he mea ne hoko pea u feinga keu fetuutaki ki Tonga ke mau ha ongoongo mei kainga pe koe mooni e mea ko eni kuo hoko. Ne ikai sia laine telefoni ia e lava ke faiatu ki ai e fetuutaki pea hu mai ki he Planet-Tonga ou mau a e ngaahi ongoongo (Fakamalo lahi ki he Planet-tonga ho fakahoko kitautolu ki he ngaahi mea oku hoko ki heetau kii Motu)Neu tafua pea u fakaisaisa he mea kuo holo, ikai lava ke fakamatala’i. Kuo u pehe koe fe a Tonga moe Lotu kuo pehe’i ai hotau fonua. Ne osi teu e eva ki tonga ki he Kilimasi pea kuo toe tatali ia kuo lele hake ilifia ia he toe eva atu ki he Otu felenite. Tonga tuku a e vale, e osi ena e toe fai mai ha fakatangi ki muli ki he langa, e ikai ke toe fai ha OFA atu he oku mou fuu vale aupito.
Malo kisione he mau ongoongo!
Fk-molemole pe mu’a,pea fk-tulou atu kau kau atu mu’a he lave moe fk-malo’ia atu ‘ae faifatongia poto mei Tonga ‘eiki na tamasi’i Kisione.Tatau moe ha ‘emau lave he fk-laka fk-tekinolosia ‘o taimi he ngaahi ‘ata moe ngaahi ongoongo kuo ke tukumai mei Tonga na.
Koe fie fehu’i pe, pe na’e tupu e maumau ni mei he ha? Koe feinga tau’ataina nai? Na’e ‘iai nai ha totonu ‘a e tangata/kakai na’e ‘ihe ‘aofinima ‘oe kau taki ‘oe pule’anga? Koe ha e fuoloa ‘enau ta’e toknga’i e ngaahi totonu koeni? ‘E lava ke tau pehe na’e pausi’i e ngaahi totonu ko eni pe ‘ikai? Ne ‘iai nai ha feinga ‘iha founga melino pe ‘ikai? Fk-tauange te tau talanoa ke veteki e ngaahi talafili ko eni.
Me’apango ia ‘ene hoko ka koe ‘ata ia ‘oe mafi ‘oe kakai. ‘Ofa ke kau e ‘Eiki he langafonua ‘oku tau fai.
Malo e Lelei ‘a e kau taalangaa tau mo e felingiaki.
Falefafo ki’i lahilahi tama ho’o takainga fehu’i ee… hehehee! Kaikehe, ‘oku ou tui ‘e aofangatuku mai pe ‘e he kau taalanga ‘a ho’o ngaahi fiema’uu pea mo e ngaahi nusipepaa!
Malo