Ko e taha ‘o e ngaahi kaveikoula ‘o e Temokalati ko e “Transparency” mo e “Accountability” ‘a ia na’e ‘osi malanga’i pe ia ‘i Tonga ni he ngaahi ta’u lahi kimu’á. ‘Oku ngali hua lela ‘a e anga ‘o e ngaahi loto tāngia ‘o e 16/11/2006. Ka ‘oku ‘i ai nai ha taha pe falukunga kakai ‘e kavekavea’u ‘o tulikaki ‘a e “Transparency” mo e “Accountability” ki he moveuveú?

‘Oku lahi ‘a e ma’u hala ko e natula totonu mo e fatongia totonu ‘o e kau Polisií koe’uhi ko e kehekehe ‘a e ngaahi fakakaukau mo e a’usia ‘i he mo’uí. Ko e ngāue mu’omu’a taha ‘a e kau Polisi he tu’unga ko ‘ena ‘oku ‘asi atú ; ke fakahaofi ‘a e ngaahi mo’ui na’a mole. Neongo ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi faka’amu ke malava ‘e he kau Polisi ‘o ta’ofi ‘a e me’á ni ke ‘oua na’a hoko.


Ko e ha ‘a e me’a kuo loto taha ai ha falukunga kakai ke li’aki ‘a e tau’atāina he laó ki ha lelei ? ‘Oku mahino nai ki he kakai ko ‘eni ‘a e me’a ‘oku nau ngāue mateaki ki ai? ‘Oku totonu nai ke tautau ‘a e fafangú ‘ia kinautolu na’a nau fakahoko? ‘Oku lava nai ‘o tala mei he ongo tā ko ‘eni ko hai na’e kau he maumau’i ‘o e ‘Ofisi ‘o e Shoreline & Tonfon?

Ko e ‘ata ‘ena he pō Tu’apulelulu 16/11/2006 ‘a e maamangia ‘a e Fale ki he Ngaahi Ofisi ‘a Roy Cocker. I he ‘aho Sapate 19/11/2006, ko e tu’unga ‘ena ‘o e Ngaahi ‘Ofisi na’e ‘i he Fale Taumoepeaú. Ko hai ‘e tukuāki’í? Ko e matangí he’ene ‘omai ‘a e maamangiá mei he mofia ‘a e Falekoloa Molisí, pe ko e to’utupu na’a nau tutu ‘a e Fale Molisí?
‘Oku ou tuku atu ā kiate kimoutolu ke mou tokoni mai ki he’eku ngaahi tōnounoú.
Fa’u : Kisione Taufa
Taimi : 12:30 pm (Tonga Time)
‘Aho : 20 Novema, 2006
Feitu’u : Tonga.

Na‘e ‘ikai teu loto ki ai pea ‘ikai te ke loto ki ai.
Hi Kisi,
fk’ofa ko e ‘atamaii ‘ene fu’u pakumia he maamaa pea fkmalo ‘aupito Kisione e ngaue lava kuo maataa’ia ‘a e tokolahi he polepole’aki e kovii mo e fakamoveuveuu ‘oku mou ‘i fee ke mou fafanga ‘a kinautolu kuo fiekaia he fonuaa mo e si’i tokoni’ihi kuo tangi mai ki muli ni ke tulungia atu ha ki’i me’a to’i ke nau si’i mo’ui mei ai?
Ko e kalasi ‘ena ia kuo tufi mo malimali he kaiha’aa ‘a e si’i kakava e kakaii mo e fonuaa ne nau maateaki’i kuo hoko ‘a Tonga ia ko e fonua ‘ahi’ahi ‘atomi mo veuki e ma’uma’uluta e nofo fe’ofo’ofanii mo e fiefiaa! hauee e fu’u palataisi ne tau polepole kotoa ai ‘a e kei tauhia e ngaahi kaveikoula e mo’uii.
‘I he’emau vaakaia atu e me’a kuo hokoo mo e maamangia mai e kakava kuo inumia ke fo’u ha ngaahi langa fk’ofo’ofa pehee fau! te tau toe kaka ha sitepu ma’olunga pehee ‘a fe? ‘a e ‘ikai ke liifusia e mo’uii he kohi’i e masii mo e lingi e penisinii ke fk’auha e koloa ‘a e si’i kakai ko si’enau ma’u'anga mo’uii pee ia!
Te ta toe kake ‘a Fe tangata Tonga mo e fefine’i Tonga ko hota kakavaa ee kuo laiki noa pee he nima e ta’efiaunaa, siokitaa, lotofakafasifasii, ‘afungii, tangi ke tatauu ka e ‘uma’aa e ‘ikai ke takitaha ‘ilo ‘e kita kitaa!
Ko hai ‘oku ne ‘ilo’ia mai kita kaa ko e ‘ata ki maamani lahii kuo ha ‘ao’aofia e fo’i piiliotee mo e ki’i motu tu’u ‘i ‘osenii kuo ‘ikai.
malo,
Saane
‘ikai ko ha toe loi Saane oo aa ‘o mama e tapaka tongaa mo ‘ai e suu meihe ngaahi ve’etekaa pea fktafe e sino’i kokaa ke valivali ‘aki mo ‘omi e malala ka e tuku ee ‘a e feau he kau Siaina e ngaahi fiema’u kotoa fk’ofa ee ka ko kitaua Tonga!
malo Kisione.
Where’s Tu’i Uata, in all these fiasco? What about the other TV guy, Sangster? Who supplied the “fuel” to these brainless teenagers? Man, I used to believe in you politicians (people’s rep); NOT ANYMORE. That was a cheap move! Tonga needs LEADERS not self-centered policiansllike you guys. You all need to be booted out. We need LEADERS that represent (NOT DESTROY) the people of Tonga.
I am deeply upset at what happenned to my little NUKU’ALOFA. Every 3 years, I save up ($10,000) so I can come on vacation to the land where I have endless-happy memories — roaming freely from maketi to Molisi, to falefaiva; the kai keke, inu lemani, sio ‘akapulu, and then later catching the bus to go home (not to mention, having to beg the busy driver to pardon my ‘heka ta’etotongi’ for my date had taken all my busfare). I count myself very lucky to have been in Tonga this past July. I looked at these pictures, and realized that my most recent trip was my “farewell” vacation. I don’t think it will be the same for me.
‘Ofa atu Tonga…
Fakamalo atu kia Hufanga, it is true, ‘oku tau fiema’u ha kau taki ka ‘oku ‘ikai ko ha taha ke faka’auha mo holoki fonua. Ko e kau politicians ko ‘ena ‘oku nau fakafofonga ki he kakai, ‘oku nau brainwash kimoutolu ke mou pehe ‘oku nau fight for you people’s benefit, not at all, kapau ko e pule’anga e ‘oku nau ‘ave kimoutolu ki ai, ke ‘ave ‘a e ngaahi mafai ki he kakai, you people of Tonga need to wake up and smell the roses. Kapau ko e mafai e ‘o e kakai ‘oku feinga ki ai ‘a e kau temo, ko e faka’auha mo e maumau, fakaaoao, mo e maumau’i ‘a e totonu ‘a e tangata ki he’ene pisinisi (chinese businessman) ta ‘oku saiange ‘a Sadam Hussein ia he kau fakafofonga kakai ko ‘ena. They are doing this for a very selfish reasons not for you Tongan people but for themselves only (SELF CENTERED AND SELFISH!!!!!!) Kakai Tonga, mou ‘a pea ‘ilo hono fakakuihi homo mata ‘e he ngaahi olopoto ‘a e kau fakafofonga kae ‘ave kimoutolu ki he potu ‘oku ‘ikai te mou loto ki ai.
ofa atu ki he old friendly island
‘ikai pee ko ha toe loi e ala mai e fili ‘o ‘ohofi hotau kakai e manumanuu mo e me’a kuo lave ki ai ‘a Saane ko fe e kau fakafofonga e kakai ko e tanaki pee e laumano ‘o polepole ai e familii ka ko fee si’i toenga e fanga tuofafine mo e fanga tokoua kuo nau inumia e konaa mo e tamala e me’a ne hoko!
Fifita
‘ikai ko ha toe ta’emo’oni e sio atu ki he maumauu ‘ulu kovi ‘aupito hotau kakaii e fu’u ta’eongo’i pehee e ngaahi fanga fu’u falee mo hono molumalu hange ko e lau ‘a Saane pehe ke maninia e nimaa he ala ki he fo’i masii he na’e mole ai ha’anau ki’i peni ‘uli’uli ‘[e taha hano langa mo fo’u e fanga fu’u fale pehee! fk’ofa ka ko Tonga e sio atu mei he ngaahi fonua mulii e kei ‘ilo fakamotusi’ii mo e maha peehee ‘a ‘ofa meihe mo’uii mo e kakanoo!
‘Alapasita
kuo mo’oni e lau ia ‘oku lahi ‘etau lea, ka mou kataki koe anga pe ‘eni si’emau ‘ofa atu ki he fofonga si’otau fonua ‘a e fofonga ‘oku tau fotu atu ‘aki ki tu’apule’anga, pea kapau kuo palaku ki he vakai ,pea ko kitautolu pe ‘e ma ai.Kuo mo’oni ‘etau lea “Kumaa si’i to e vela hono iku.”
Mahalo ‘e kehekehe pe ‘etau ma’uu tupunga mei ngaahi fehu’ii.
Na’e makatu’unga he haa?
‘Oku totonu nai ‘a e ngaahi me’a na’e hokoo?
Na’e mei malava nai ke ‘oua ‘e hokoo?
mo e ngaahi alaa fehu’i pehee!
Malo