Pongipongi Tapu ‘o Onopooni
Fakatulou atu mo e Pongipongi Tapu ‘o e La’a Kuo Unga Fonuaá.
Fakatapu ki he La’a Kuo Hopo he ‘Otu Motu Anga ‘Ofaá
Tapu mo e ongo ‘apa’apa ‘o e Hau Tupuaá ‘o Tongaá
Tapu mo e ngaahi tala aofaki ‘o Pangai ‘o e Olovahaá
Ha’a Mātāpule tauhi fonua he Pangai ‘o Tupou V.
Ongo ‘alofi mo e kau to’ua ‘eikií.
Ka e ‘atā mu’a ‘a e fatongia tuá ni
He ko e ‘aho pē ‘eni ia ‘o e ika lalahi
Nga’uta ai ‘a e si’i manu vaivaí ni
Tala fatongia ē he fukahi tahi.
Ke ‘inasi ai si’i tama tangi mai
Ko au ‘eni ‘oku ou lele mai ke tali
Mo talalotofale ‘a e ha’ofangá ni.
Ka ‘i ai ha to’o fatongia ‘e māhēheu,
‘Oku ou hufanga he Pangi Tapuú
Mo e kolosi fakalava he Mo’unga Toputapuú.
Leveleva ē malanga kau tau atu.
Ko e ouau fakahisitolia ‘eni ka ‘oku ou faka’amu ‘e tokoni mai ‘a Hou’eiki, Ha’a Mātāpule, Ha’a Tauhi Fonua, mo e kakai ‘o e fonuaá ha ngaahi tala fakafonua fēlāve’i mo e Pongipongi Tapuú. Ko e me’a pē ‘oku ou lave’ií ‘oku tanaki mai mo e pongipongi ‘e ua ‘o fakakau ai pe heni ; 1. Pongipongi ‘o e ngaahi huafa — Pilinisi Tupouto’a, ‘Eiki ko Ata, mo e ‘Eiki ko ‘Ulukalalaá; pea mo e 2. Kau Mātāpule fo’ou na’e toki fakanofoó lolotonga ‘o e ngaahi ‘aho ki he Takipōó.
‘Oku ou tui pē temou me’a mai pē ki he ngaahi ‘atá ni ki he ngaahi naunau ‘o e fakalakalakaá. Kuo kau he ngaahi ouau tukufakaholoó fakafonuaá ‘o Pangaií.


Na’á ku fiefia he ma’u faingamālie ke ma’u ha ‘ata ‘ofi ‘o e ‘Afio’anga ‘o e Olovaha; Tu’i ko Siaosi Tupou V. Me’a pē na’e fifili ki ai ‘a e lotoó mo e fakakaukauú ko e ‘Afio’anga ‘i onopooni ka e fatufatu fakaono’ahoó!
‘Oku ou tui pē temou tokoni mai ki hano fakama’ala’ala ‘o e ngaahi fokotu’u ‘o e ngaahi ngāue ‘o e Pangií.
Koe koloa ‘ena ‘ae Ta’ahine Kuinii-Halaevalu Mata’aho ki he TamaTu’i; Siaosi Tupou V , ‘oku ha ‘i he taa ni ‘a Mekika Pale, Heti Fonua-Veikune moe kau fafine fai fatongiaa.
Koe fa’ahinga kava kehekehe ’ena, pehee ki he ngaahi tu’unga ‘ufi ne fakatu’uta ki he Pongopongi Tapuu
‘Oku hangē ‘oku tūlā atu ‘a e toenga ko e kava ha’amo, ‘umu hula, ‘umu kaveitau mo e ngaahi ‘umu kehekehe pē. Ko e me’a ‘oku mahulu heni kiate auú. Ko e ‘umu kaveitau ‘e 12,000 tupu mo e puaka toho ‘e 243 nai!. ‘Oku fo’ou kiate au he ko si’ete toki vakai ‘eni ‘i ha Pongipongi Tapu.
Ko e konga ‘eni ‘o e kau Mātāpule ne fakanofo fo’ou ki he ‘Alofi to’omata’uú, ‘a ia ‘oku taupotu ai ‘a Motu’apuaka ki he Olovahaá.
Ko Lauaki ‘oku ne tataki atu ‘a e kau Ma’u ki honau ngaahi nofo’angaá he ‘Alofi to’ohema ‘o e Olovahaá.
Na’e fo’ou kiate au ‘a e tolu (3) ‘a e kumete kava. Fakamolemole mu’a ha taha ‘o fakamatala’i mai ‘enii…………Ko hono ‘uhinga koe kumete ‘e taha ki he’ene ‘afio pe , moe fale’alo. Koe 2 ki he ongo tafa’aki ‘oe Olovaha.
Ko Pilinisesi Latufuipeka Tuku’aho ‘ae tou’a ‘eiki ‘oe taumafa kava. Ko e me’afakaofo ‘eni kiate au ‘oku ou mamata ki aií .’E lava ke mou tokoni mai pē ki he natula, tukufakaholo mo ha ngaahi fakamatala fēlāve’i mo ‘enií?..
Ko e tu’uta ‘a e Olovaha kae kamata ‘a e taumafa kava
‘Oku ou lave’i ko e kau tangata ke lau ‘a e ngāueé mei he Ha’a Ngataá. ‘Oku mou me’a nai ko e ki he tafa’aki ‘a fafineé?
Ko ‘Eiki Tangikina ‘Ahome’e na’a ne taki atu ‘ae kau fafine faifatongia ‘i he fakatu’uta ‘oe koloa ‘ae Ta’ahine Kuini ki he Tama Tu’i.
Ko hono fesi ‘o e kava. ‘Oku ou fiema’u ha tokoni fakamatala ki heni.
Ko hono hoka ‘e Fakauho ‘a e kava.

Ko hono fakahoko ‘ena ‘oe miloluaá.

Ko Nopele Fusitu’a ‘i he’ene me’a ‘o fakafofonga’i ‘ae Ha’a Ngata Motu’a moe Ha’a Ngata Tupu
Ko Paloni Vaea ‘o Houma ‘i he’ene me’a ‘o fakafofonga’i ‘ae Ha’a Havea Lahi moe Havea Si’i


Ko e kaifono ‘ena ‘i he Olovahaá koe tangata’eiki Siapani ko Masasori Kawacushi
Ko e tufa ‘ena ‘o e ngaahi fonoó he ‘Alofi to’omata’uú.
Koe Fuifuilupe ‘o Loto Palasi ‘aia na’a nau kai-fono ‘i he ‘ahoo; ‘Eiki Lupepau’u Tuita, ‘Eiki Fanetupouvava’u Tuita pea mo ‘Eiki Frederica Fatafehi Lapaha Tuita.
Koe tamasi’i ko Pilinisi Ata ‘i he’ene me’a ‘o fakatau ‘a e kava ‘o e Olovaha!
Ko e taha pe ‘eni ‘o e fakataukava ’i he taumafa kava.
Ko Nopele Vaha’i ‘i hono ‘aofangatuku ‘oe taumafa kava
Ko e lava lelei ‘ena ’a e ouau taumafa kava ‘o e Ngaahi Pongipongií
Na’e sio pe fanongo talanoa nai ha taha ha faka’apa’apa ‘a e Olovaha ki he ongo ‘Alofií kimu’a pea ne liuakií?
Ko e Tama Pilinisi Kalauni Tupouto’a Lavaka, Pilinisesi Nanasipau’u Tuku’aho, Pilinisi ‘Ulukalala moe tokosi’i ‘oe matanga ‘i he ‘osi ‘a e ngaahi ouauú.
Written By: Kisione Taufa
Date: 30th September, 2006
Time: 1 : 30 p.m.
Place: Kingdom of Tonga
October 4th, 2006 at 12:40 am
Much vinaka tamasi’i Kisione for all these have shown since the very commencement of this wonderful but very long forgotten task that appeals to everyone all so great and to treasure for ages! and of course a very rare occasion appears once in almost a decade hangee ko e pulonga ko ‘eni kuo too ‘i he ‘Otu Motu Anga’ofaa neongo ‘oku fai e faka’apa’apa lahi ki he tapu kuo tootoofaa ‘i Mala’ekulaa.’A ia ko e talu pe ‘eni mei he hala ‘ene fehuhuu he 1965 ko e toki hoko ‘eni ha hala ha tu’i ke maataa tonu ‘e he kaha’u e fonuaa mo e ngaahi to’utangata ki mui nii ‘o mau lave atu ai pee neongo ‘oku ‘ikai ke mau i hena ke maataa tonu ka kuo ke fakafonu ‘e koe e ngaahi peesi ko ia ne kei fakafehu’ia ‘e kimautolu ni ‘i he ngaahi ‘ata ma’a mo faka’ofo’ofa ko ‘eni kuo ke fakanaunau’aki e ma’u'anga tala mo e fakamatala ko ‘enii pea pehee ki hono koloa fakamatala ‘oku ne falute kotoa mai e ngaahi ‘u’uni kotoa e ngaahi ouau tupu’a e fonuaa ki he pulonga kuo too.
Malo ‘aupito e ‘ofa fonua mo e ngaue mateaki mo e toutou manatua mai kimautolu ‘oku mau fakahauee he ngaahi potu kehekehe e kolopee ka he ‘ikai te u toe fakaloloaa he kuo melie hotau ngaahi ‘ahoo pea kuo kakato e tala ‘o Pangaii mo e tala ‘o Olotelee.
Tatau atu e fakahoha’a mo e talamonuu ‘ofa ke fakaivia koe ‘e langi mo toutou taumalingi atu ‘ene kelesii ke fakamalohi e tapa kotoa ‘oku ke si’i fakahoko fatongia mai mei ai mei he fo’i Piliiotee.
Faka’apa’apa atu,
Saane.
October 4th, 2006 at 12:45 am
thanks a lot Kisione and all these very huge efforts rendered seen us and we all so happy and even more than what said … ‘oku mau lave ha ngaahi foaki kuo ke fkhoko maii pea he ‘ikai ke fkngaloa ha kihi’i ka ‘e manatua hono kotoa pe malie tamasi’i e ngaue lava mo e fakafotungapoto pe a ‘oku taau pe ia mo KOE!
‘ofa lahi atu mei he fanau Tonga ako he USP - laucala mo e talamonuu ai pe ‘ofa ke ke ma’u ha ivi lahi mo ha ngaahi ‘aho fkkoloa ‘i he hokohoko mai pea VINAKA VAKALEVU faufaua ki heni kuo ke me’a'ofa mai ‘aki kiate kimautoluu.
‘Ofa lahi atu,
Poko
October 4th, 2006 at 9:40 pm
Malo e Lelei Kainga,
Fakamalo atu ki he ongo tama ko ‘eni kuo mo lava maii. Ko e koloa mahu’inga pee ko ‘etau a’usia ‘o vakai tonu ki hono fakahoko ‘o e ouau tupu’a ni.
Kataki pee ‘oku ‘ikai teu fakamatala’i kotoa ‘a e ngaahi ouauu. ‘Oku ou ‘amanaki pee ‘e tokoni mai ‘a e kau Talafakafonuaa. Me’a pee kuo manatu ki ai ki he lesoni Tonga ko hono fakamatala fakalukufua pe ‘o e ouauu pea kuo ngalo atu ‘a e ngaahi me’a lahi ia. Ka ‘i he’eku sio tonu hono fakahokoo ‘oku ‘i ai ‘a e toe fakamanatu lahi.
Kapau ‘oku ‘i ai ha ngaahi fehu’i hangatonu ki he ngaahi ouauu ni pea ke tuku mai pee ke tau sio kotoa pe ki aii.
‘I he Faka’apa’apa Mo’oni,
Kisione Taufa
October 4th, 2006 at 9:52 pm
Kou ki’i taka ma he hu ko ‘enii he ko e toe Suva pe mo au ia kae sai pe taha ‘oku lao’i e me’a ni e …Malo e lelei ‘a Kisione pea maloo e ‘omi e ngaahi ‘ata faka’ofo’ofa ko ‘enii mo hono ngaahi fakamatala ‘oku mahino ‘aupito ki he lave ‘oku fai atu.
Malo pea fk’ofo’ofa e me’a kotoa pea malo e ‘ofa fonua mo e kei manatua mai kimautolu ni ka ke nofo aa pea ke kau e ‘Eiki he ngaahi ngafa ‘oku fua mai mei hena.
malo,
FSM students - 2006
October 4th, 2006 at 10:00 pm
malo Kisi e ngaue lahi pea ‘oku mau fiefia kotoa ai pe he ngaahi ‘ata mo e ngaahi fakamatala kuo tuku mai.
Mo e talamonu ke ke ma’u ha ngaahi ‘aho fakakoloa.
Malo
Vainikolo
October 4th, 2006 at 10:10 pm
malo Kisione e ngaue lahi pe a ‘oku mahino e me’a kotoa kiate kimautolu ‘oku fai atu e lavee.
malo mo e ‘ofa atu,
Suli
October 5th, 2006 at 8:26 pm
Thanks a million Kisione and a great applause for this very tremendous effort rendered giving breath to this piece making it a lasting memory for everyone esp for us here abroad.
From viewing all these sorts in pics and thus comments/captions dish alongside they are aL so cude and thus meant for us lots and even the power of written words cannot capture the inner depth of how grateful we are to witness all happenings in Tonga from the very outset of this very rare incident up to this very moment and we are so thankful for all showns …this is such a very hallmark n milestone of events in Tonga that never a being mustn’t be forgotten but be remembered til the end of era.
Nways a lots vinaka to YOU boy for this JOB ma’a lahi faufaua and may his blessings return to YOU manifold and in accordance to his unfathomable riches … til then a very blessed day Kisi and a wkeni most delightful and filled with laughter and lots of smilings to give! …nofo aa!
Loloma Levu,
‘Isaleiana, Sila, Line, Lolohea & Lady Lovely Saane.
October 5th, 2006 at 10:55 pm
‘Ikai ha me’a lelei ia fanau ka ko e ngaahi ‘ata pe ‘eni. Ke hoko pee ko ha ngaahi suvenia ke tokoni atu hono fakamatala ki he kaha’u ‘o Tongaa.
‘ofa atu,
Kisione Taufa
October 6th, 2006 at 8:43 am
malo Kisi ki he ma’u ‘ata faka’ofo’ofa pea ;oku mau fiefia kotoa ai.
‘ofa atu,
Selu
October 6th, 2006 at 8:45 am
‘I he vakai atu toatu ‘aupito Kisione e ngaahi ‘ata mo e fkmatalaa pea ‘oku mau fiefia kotoe ke fkmalo’ia’i e kakava ko ‘eni ‘oku too ka ke nofo aa pea ke kau e ‘Eiki he fua fatongia ‘oku fai
MALO ‘AUPITO!
‘ofa atu,
Fe’iloakitau.
October 6th, 2006 at 8:45 am
malo e ngaue Kisi toatu e me’a kotoa!
‘ofa atu mo e hufia,
Sunia
October 6th, 2006 at 8:46 am
malo e ngaue Kiisone fkfiefia ko e lave’i atu e ngaahi ‘ataa ‘ene toatu mo e fkmatala ‘oku fu’u mahino ‘aupito pea MALO E NGAUE MATEAKI MO E ‘OFA FONUA!
‘ofa atu,
Sefa.
October 6th, 2006 at 8:47 am
malo Kisi and god bless you for all these!
malo,
Fololeni
October 6th, 2006 at 8:48 am
thanks a lot Kisi and all the pics and captions are so so cude and thx for all these and a very blessed wkend to you.
thx,
Fekita
October 6th, 2006 at 11:37 pm
vinaka Kisione for all have shown and a very blessed days to you and all whom paddling these pages to reach this very publication stage n all so well.
‘ofa atu mo e hufia ai pe e fatongiaa
Ca moce mca,
Rina.
October 9th, 2006 at 10:18 pm
Fakamalo atu pee ki he si’i kainga ko ‘eni kuo fakalea maii.
Pea fakamalo atu kiate kimoutolu ‘oku mou tauhi ‘ofa ‘a e ngaahi ouauu ma’ae kaha’u ‘o Tongaa.
‘Ofa atu,
Kisione
October 13th, 2006 at 8:30 am
malo Kisi e ngaue lahi mo e ‘ofa fonua ma’a lahi ‘aupito kotoa
Mo e ‘ofa lahi atu,
Nili