|
Mâvae mo hono famili´ ko ‘ene
kengi´
fa’u ‘e
Manu Manuofetoa
NA’E hoko ‘ene ului ki he nofo faka-kengi´ ko
ha me’a ia ke ne mâvae ai mo hono familí. ‘Ikai
ko ia pê ka na’á ne foua ‘a e hala ‘o
e nofo pilîsoné mo e ngâue pôpulá ko’ene
kengí pea a’u pê ki hono fakafoki mai ki Tongá ni
ko e ngâue ai pê ‘o ‘ene kengí.
Koe’uhí ko e vaa’ihala ko’eni ne foua mai ‘e
Kano Vaimo’ui ‘o Ma’ufangá na’á ne fakakaukau
ai ke ne hanga ‘o liukava’i ‘ene mo’uí pea mo
si’aki ‘a e fa’ahinga to’onga mo’ui faka-kengí kae
fetukutuku ‘ene mo’uí ‘o fakamoleki ‘i he ngaahi
me’a ‘oku ‘aonga angé pea mo tokoni foki ki he fonuá.
Kaekehe
ko e puipuitu’a e mo’ui ‘a e tokotahá ni na’á ne
tupu hake pê ‘i Tongá kâ ‘i he 1987 ko hono
ta’u 13 ia, na’e ma’u ai ‘enau pepa nofo fonua ‘i ‘Amelika
pea ne nau hiki ai ‘o nofo ‘i Siato.
‘I he hiki atu ko’eni ‘a Kano mo hono familí ki ‘Ameliká na’e
fe’ungatonu ia mo e taimi ne kaukaua ai hono fakalele ‘a e kulupu
kengi ‘a e kau Tongá na’e ‘iloa ko e Tonga Crip Gang
pê ko e TCG. Ko e kau kengi ‘eni ne ‘ikai ha’a nau toe
me’a kehe ‘e fai kâ ko e fakakina pê.
Ko
hono fai ‘a e me’a ko e tila malisuana mo e faito’okonatapu ‘oku
hangê ia ha’a nau me’akai faka’ahó. Ko e haefale
mo e kaiha’a pa’anga na’a ‘ikai lava ke mole noa’ia
ha fo’i ‘aho ‘e taha ‘o e uiké ta’e fai
ai ha fo’i kaiha’a.
Kaekehe
na’e pehê ‘e Kano ko e ngaahi to’onga mo’ui
kotoa ko’ení na’e kohu pê ia ko e tika tahá ia.
Ko ia na’e ului ai ‘o kau he memipa ‘o e TCG. ‘I he
hoko atu ‘ene fakamatalá na’á ne pehê na’e ‘ikai
toe ha hia kehekehe ‘enau fakahoko pea ne’a ‘ikai ke ne toe
mahu’inga’ia ia ‘i he’ene mo’uí he na’e
fe’ao holo pê mo e maté he taimi kotoa.
‘Asili ‘akí he na’e ‘ikai ko e kau Tongá pê na’e
fokotu’u ‘enau kau kengí ka ne hangê ha nevenevé ‘a
e fanga ki’i kau kengi mei he matakali kehekehe. Pea ‘i he taimi ‘oku
fetaulaki ha ha ongo kulupu kengi ki ha tau’anga me’alele(Park) ko’ena
taufana pê kae ‘oua kuo mole ha mo’ui pea mo ‘asi ‘a
e kau Polisí ka nau toki feholaki.
Na’e hoko atu e fakamatala ‘a Kanó ki he momeniti ‘okú ne
lau ‘i he’ene mo’uí ko hono helí ‘a e
fo’i taimi na’e kau ai he kau tufa ‘o e faito’okonatapú. ‘I
he’ene laú ko e taimi faingata’a ia ki he tokolahi kâ kiate
iá ko e taimi faingofua mo’oni pea na’á ne sai’ia
mo manako he “nofo ‘i heli”.
“Ko e fo’i taimi ‘eni ‘o ‘eku mo’uí neu
ui ko hoku helí. Li’aki faka’aufuli homau ‘apí kau
hopo mau ‘o fai hoku lotó. Pea ko hono mo’oní na’e
ifo ‘aupito ‘a heli ia kiate au, faingofua ‘ete a’u ki
ai, ko’ete pehê pê kâ fo’ou, ko e kâ fo’ou,
pê ko e hâ pê ha fa’ahinga me’a ‘oku te mihi’i
pê ha ki’i me’i me’a pea te toki ‘â’avea
ai.
“A’u ki he’ete sio mai ki he kakai ‘oku nau ‘alu
ki he lotú ‘okú te ‘ita kita ‘o a’u ki
he’ete hanga mai ‘o kapekape’i kinautolu ‘i he fakamoleki
noa’ia honau taimí he ‘alu ki he lotú kae tâ kuo
te toki ha’u ‘o sio atu ki he me’a na’á te faí tâ ko
kita ia ‘oku fakamoleki noa’ia hoto taimí he fakakiná mo
e kaiha’á,” ko e talaloto ia ‘a Kano.
Kaekehe
talu mei he fo’i vaha’a taimi ne puke ai ia ‘e he
kau Polisí fakataha mo e malisuana ‘o fakahû pilîsone
pea toe taki pôpula’i, ne kamata ke ‘â hono matá ‘o ‘ilo
ko e ngaahi tô’onga mo’ui na’á ne fakahoko ‘oku
fu’u mâtu’aki fulikivanu ‘aupito.
Na’e a’u ‘o fakafoki mai ai pê ki Tongá ni pea
ko e fo’i taimi ‘eni ne ongo lahi taha ki he tangatá ni
tautautefito ‘i he’ene toki fakatokanga’i hake ‘a e
mahu’inga ‘o e ongo mâtu’á mo e fâmilí.
Kaekehe ‘i he hoko atu e fakamatala ‘a Kanó na’á ne
pehê ko e fo’i taimi ko ia na’e tu’uta ai ‘i
he mala’e vakapuna fua’amotú na’á ne ‘osi
fakapapau’i ai pê ki he’ene mo’uí kuopau ke
ne hu’i hono ‘ulungaanga motu’á ‘o tautau kae
fotu mai ‘aki ha to’onga mo’ui ‘e ‘ofeina mo ‘ofa’i
ai ia ‘e he kakaí.
Koe’uhí ko’ene feinga ke ikuna’i ‘a e me’a
na’e tukupâ ki ai ‘ene mo’uí na’e hangatonu
mai ai pê ‘o ‘alu ‘o kumi ha ki’i ngâue
ke ngâue ai. Na’e ma’u ‘ene ngâue kâ na’á ne
pehê pê ‘iate ia ‘oku te’eki ai pê ke fe’unga,
ko ia na’e faakakaukau ai ke ki’i ‘ahi’ahi ‘i
he mala’e ‘akapulú. Na’e ‘alu ai ‘i he
ta’u kuo’osí ‘o tulimui holo he fakamalohisino ‘a
e timi ‘a Fasi/Ma’ufangá pea ne iku ‘o fakava’inga’i
ai ia ‘i he ta’u kuo’osí ‘i he timi kalasi 2 ‘a
Fasi/Ma’ufanga.
Na’á ne pehê ko e taimi ko ia ne teunga fakamalohisino atu
ai ‘o kamata lele muimui holo he timi ‘a Fasi/Ma’ufangá na’e
katakata’i ia ‘e he tokolahi kâ ne ‘ikai pê fo’i.
Mei he ta’u kuo’osí pê ki he ta’u ní kuo
unuhi hake ‘e he Faiako kalasi 1 ‘a Fasi/Ma’ufangá ‘a
Kano ke faka’uto’uta mai mei he loki misini ‘o ‘ene
timí.
Koe’uhí ko e fakalakalaka ko ia e va’inga ‘a Kanó kuo
petipeti’i ai ia ‘e he tokolahi ‘o e kau poupou ‘o
e timi ‘a Fasi/Ma’ufangá ‘o nau pehê ‘oku ‘ikai
toe kehekehe ‘a e fo’i hû hake ko’eni ‘a Kanó mo
e makape hake ko ia e pelekauei laulôtaha ‘a e All Blacks ‘i
he ta’u ní ‘a Richard Marguer.
Kaekehe
neongo ‘ene ‘alu hake ko’eni ‘o ‘ilonga ‘i
he mala’e ‘o e ‘akapulú ‘oku ‘ikai pê mavahe
mei he fakakaukau ‘a Kano Vaifo’oú ‘a ‘ene faka’amu
ke ne hoko ko ha fa’ifa’itaki’anga ki he ni’ihi kuo
tîpota’i mai mei tu’apule’angá.
Na’e toe pehê ai ‘e Kano ‘okú ne faka’amu
ange mai ‘e maa’usia ‘e he ni’ihi kuo tîpota’i
mai mei tu’apule’angá ‘a e fa’ahinga fakakaukau ‘oku
ma’ú. Na’á ne lave ai ki he ni’ihi ‘oku
nau omi ‘o kei hokohoko atu ‘a e to’onga faihia ne nau fakahokó ‘i
he ngaahi fonua mulí ‘o fakahoko ‘i Tonga ní.
‘I he’ene laú ‘oku kau ia ha fakakaukau fakavalevale
mo’oni koe’uhí ko e tu’unga ‘oku ‘i ai ‘a
e fonuá ‘oku ‘ikai ngata pê ‘i he’ene si’isi’í kâ ‘oku
toe kanoni’aki e tu’unga faingata’a ko ia ‘oku ‘i
ai e ‘ikonomika ‘a e fonuá.
‘Ikai ko ia pê ka na’á ne pehê ‘oku toe
omi pê ‘a e kakai Tonga ‘o pâusi’i pê ‘a
e kakai Tonga ‘i honau fonuá pea ‘oku ne fakalotolahi ai ki
he ni’ihi ‘oku tipota’i mai kâ ‘oku nau kei fakahoko ‘a
e ngaahi ‘ulungaanga fakakiná ke nau fai ha ngâue ‘oku ‘aongá ke ‘ofa’i
ai kinautolu ‘e he kakaí.
Na’e faka’osi ‘aki ‘e Kano Vaimo’ui ‘a ‘ene
fakalotolahi ki he ni’ihi ko’ení ‘a ‘ene pehê ‘oku
kei lahi pê ‘a e ngaahi faingamalie ‘e lava ke foki ai ki
he feitu’u pê fonua na’e fakafoki mai ia mei aí ‘o
kapau ‘o liukava’i ‘ete mo’uí ke tuha mo taau
mo e nofo ‘a e sosaietí
|